Likovne umjetnosti renesanse i baroka

Naziv
Likovne umjetnosti renesanse i baroka
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS bodovi
5
Šifra
51171
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15
Terenske vježbe
15

Cilj
Kolegij daje pregled stilskih mijena, umjetničkih pojava, protagonista među umjetnicima i naručiteljima u razdoblju od XV. do XVIII. stoljeća u svjetskoj (europskoj) i hrvatskoj umjetnosti. Znanja – relevantne činjenice o protagonistima (umjetnicima, traktatistima i naručiteljima) i o stilskoj periodizaciji u slikarstvu, skulpturi i artes minores u razdoblju od XV. do XVIII. stoljeća u svjetskoj i hrvatskoj baštini; vještine - stilska analiza djela, pisanje seminara s osnovnom znanstvenom aparaturom; kompetencije - prepoznavanje stilskih formacija, interpretacija odabranih djela i pojava.
Sadržaj
  1. Uvod u renesansno slikarstvo i skulpturu.
  2. Slikarstvo rane renesanse u Firenci. Renesansni kipari drugoga i trećega naraštaja (oko polovice Quattrocenta i u drugoj polovici stoljeća).
  3. Renesansni slikari druge polovice Quattrocenta. Renesansno slikarstvo u Padovi i Veneciji. Dubrovačko slikarstvo XV. i XVI. stoljeća. Priprema za analizu kiparskog djela.
  4. Naraštaj visoke (klasične) renesanse. Visoka renesansa u Veneciji. TERENSKA NASTAVA TROGIR.
  5. Tradicija Leonarda i Michelangela u firentinskoj umjetnosti između kontinuiteta, antiklasičnih tendencija i manirističke inovacije.
  6. Venecijanski manirizam. Tridentski sabor (1545.-1563.). Internacionalni manirizmi; maniristička skulptura.
  7. Nizozemske slikarske škole u XV. i XVI. stoljeću.
  8. Njemačka renesansa. KOLOKVIJ LIKOVNIH UMJETNOSTI RENESANSE I MANIRIZMA.
  9. »Revolucija stila oko 1600.«. Seminar: zagrebačka katedrala; kapela sv. Franje; crkva sv. Ivana Krstitelja (Nova Ves).
  10. TERENSKA NASTAVA BELEC-LEPOGLAVA.
  11. Nizozemske slikarske škole XVII. stoljeća – de Gouden Eeuw. Priprema za analizu slikarskoga djela.
  12. Francuska u XVII. stoljeću – le Grand Siècle.
  13. Rococo (rokoko).
  14. Settecento (XVIII. stoljeće) u različitim europskim školama. Seminar: crkva sv. Katarine na Griču.
  15. KOLOKVIJ LIKOVNIH UMJETNOSTI BAROKA I ROKOKOA.

Ishodi učenja
  1. usvojiti osnovu periodizaciju u razdoblju između XV. i XVIII. stoljeća
  2. prepoznati osnovne značejke stilova: renesansa, manirizam, barok, rokoko, klasicizam
  3. prepoznati razlike unutar pojedinih stilskih periodizacija (rana renesansa, klasično razdoblje renesanse i sl.)
  4. prepoznavanje najznačajnijih djela na kojima se temelji periodizacija razdoblja
  5. poznavanje hrvatskih umjetnika koji su sudjelovali u glavnim talijanskim stilskim strujanjima i udomaćenih stranih umjetnika i njihovih opusa
  6. vrednovanje domaće likovne baštine
  7. usvajanje neophodne terminologije i stručnoga govora
  8. pristup umjetničkom djelu kroz stilsku analizu
  9. poznavanje najvažnijih zagrebačkih zbirki i lokaliteta gdje se čuvaju likovna djela od XV. do XVIII. stoljeća
  10. osnove terenskoga rada (mjerenje likovnih djela, izrada kataloške jedinice, određivanje tehnike, transkripcija teksta s likovnoga djela)
Metode podučavanja
Frontalna predavanja, seminari, vježbe, terenski rad, e-učenje, diskusije, mentorirana samostalna istraživanja studenata.
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispiti (dva testa i dva seminara); ocjenu sadržava: 5% obvezni seminar analize slikarskoga djela; 5% obvezni seminar analize kiparskoga djela; 45% obvezni pismeni ispit (kolokvij): renesansa i manirizam; za one koji su prošli prethodni, 45% pismeni ispit (kolokvij): barok i rokoko; studenti koji ne prođu prvi pismeni ispit (kolokvij), ili drugi pismeni ispit (kolokvij), kao i za one koji nisu zadovoljni tako skupljenim bodovima, mogu izaći na završni ispit koji ulazi u završnu ocjenu s 90%, ukoliko su zadovoljili druge kriterije (redovitost, vježbe, seminarski radovi).

Obavezna literatura
  1. Penelope J. E. Davies; Walter B.Denny; Frima Fox Hofrichter; Joseph Jacobs; Ann M. Roberts; David L. Simon, Jansonova povijest umjetnosti: zapadna tradicija, 7. izdanje, Varaždin: Stanek d.o.o., 2008. [prema djelu H. W. Jansona Povijest umjetnosti /History of art: a survey of the major visual arts from the dawn of history to the present day, prvo izdanje 1962.], str. 469-787 (poglavlja 14–22, samo dijelovi koji se odnose na slikarstvo i skulpturu);
  2. Milan Pelc, Renesansa. Zagreb: Naklada Ljevak 2007., poglavlja Kiparstvo, str. 275-365; Slikarstvo, str. 443-538; Schiavoni, str. 569-593;
  3. AAVV., Hrvatska i Europa III. Barok i prosvjetiteljstvo. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Školska knjiga, 2003. Urednici Ivan Supičić i Ivan Golub, str. 618-702;
  4. Priručnik za terensku nastavu: Trogir – Lepoglava – Belec, (prir.) Tanja Trška Miklošić i Danko Šourek, Zagreb: Leykam International; Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011.;
  5. Radni materijal dostupan svakom studentu (prezentacije, odnosno skenirane reprodukcije s legendama i natuknicama).
Dopunska literatura
  1. Heinrich Wölfflin, Klasična umjetnost. Zagreb: Matica hrvatska 1969. [Prijevod djela: Die klassische Kunst: eine Einführung in die italienische Renaissance, prvo izdanje 1899.];
  2. AAVV, Hrvatska renesansa, (ur.) Miljenko Jurković, Alain Erlande-Brandenburg, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2004., str. 134-220 i kataloške jedinice.
  3. Lionello Venturi, Od Giotta do Chagala. Zagreb: Mladost, 1957. [Prijevod djela: Pittura. Come si guarda un quadro, prvo izdanje 1947.].
  4. AAVV, Manirizam, (ur.) Milan Pelc, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2000.
  5. AAVV, Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće, katalog izložbe, (ur.) Vladimir Marković, Zagreb: Muzejski prostor, 1987.
  6. Anđela Horvat, Radmila Matejčić, Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj. Zagreb: Liber, 1982.
  7. John T. Paoletti, Gery M. Radke, Art in Renaissance Italy. London: Laurence King Publishing, 2001.
  8. Rudolf Wittkower, Art and Architecture in Italy, 1600-1750 (novo izdanje, ur. Joseph Connors and Jennifer Montagu). New Haven: Yale University Press, 1999. [1958.]. Samo dijelovi koji se odnose na slikarstvo i skulpturu.

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest umjetnosti, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4. semestar