Osmansko Carstvo: imperijalna baština

Naziv
Osmansko Carstvo: imperijalna baština
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
5
Šifra
124597
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski

Cilj
Cilj predmeta je proširiti spoznaje studenata o utjecaju Osmanskog Carstva na hrvatsku i regionalnu povijest. Razviti u studenata smisao za razumijevanje povijesne uloge Osmanskog Carstva i njegovog naslijeđa za kulturni, politički i društveni razvoj hrvatskog naroda i naroda u regiji, odnosno smisao za razumijevanje uloge osmanskog čimbenika u oblikovanju regionalnih europskih imperijalnih baština i identiteta. Također će se nastojati osposobiti studente za kritičko i komparativnohistorijsko promišljanje temeljnih problema hrvatske povijesti, uklopljenih u šire kontekste europske i osmanske povijesti. Cilj je seminarske nastave osposobiti studente za samostalan rad s referentnom literaturom, razviti umijeće konceptualiziranja problema te umijeće adekvatne pismene i usmene prezentacije.
Sadržaj
  1. Koncept baštine. Baština kao historijski kontinuitet, baština kao percepcija. Percepcija osmanske baštine u hrvatskoj i regionalnim kulturama i povijesti.
  2. Osmanska baština u širem kontekstu regionalne i nacionalne povijesti ranoga novovjekovlja. Historiografija, pristupi proučavanju i rezultati dosadašnjih istraživanja. Preispitivanja uvriježenih teza i teorija.
  3. Osmanska rukopisna baština. Relevantni arhivi u zemlji i inozemstvu, zbirke i stanje arhivske građe osmanske provenijencije.
  4. Osmanska vojna baština.Osmanska vojna prisutnost. Elementi organizacije i ustrojstva. Obrambeni sustav.
  5. Osmanska politička i upravna baština. Bosanski pašaluk. Institucije osmanske provincijske vlasti. Odnos periferija – centar.
  6. Osmanska demografska baština: migracijski tokovi, temeljne promjene u prostornoj slici naseljenosti. Kontinuiteti/ Diskontinuiteti naseljenosti.
  7. Osmanska vjerska baština. Fenomen islamizacije i etnokonfesionalne promjene nastale pod utjecajem osmanskog čimbenika. Društveno-pravni položaj vjerskih institucija i zajednica.
  8. Osmanska socioekonomska baština. Ruralno društvo: agrarni odnosi, poljoprivreda, vlasništvo nad zemljom, porezni sustav, porezni popisi.
  9. Osmanska socioekonomska baština. Urbano društvo: razvoj gradova, društveni slojevi, gradska ekonomija. Urbanizam.
  10. Socijalna stratifikacija (društvene skupine) i obzorja socijalnih promjena. Bune i previranja u 18. stoljeću.
  11. Osmanska kulturna baština. Promjene u duhovnoj i materijalnoj kulturi pod utjecajem osmanskog čimbenika. Pučka kultura i kultura elita. Kulturni transferi.
  12. Kulturno naslijeđe i živi odjeci osmanskog razdoblja (običaji, jezik, odijevanje, toponimija, svakodnevni život, popularna kultura, glazba itd.).
  13. Osmanska graditeljska baština. Povijesni spomenici i materijalna baština iz osmanskog razdoblja (fortifikacijska, svjetovna, sakralna). Mogućnosti revitalizacije i revalorizacije.
  14. Komunikacije i veze s ostalim imperijalnim silama (političke, prometne, trgovačke, osobne itd.).
  15. Sumiranje spoznaja, otvorena pitanja i završna diskusija.

Ishodi učenja
  1. Poznavanje povijesne uloge Osmanskog Carstva i njegovog naslijeđa za kulturni, politički i društveni razvoj hrvatskog naroda i naroda u regiji,
  2. Razumijevanje i poznavanje osmanskih baština (materijalne, vjerske, demografske, ekonomske itd.)
  3. Usvajanje faktografije iz osmanske povijesti relevantne u regionalnim kontekstima
  4. Sposobnost oblikovanja i pisanja seminarskog rada
  5. Sposobnost samostalnog snalaženja u radu s referentnom literaturom
  6. Sposobnost razvoja kritičkog i komparativnohistorijskog promišljanja temeljnih problema hrvatske povijesti uklopljenih u šire kontekste osmanske povijesti
  7. Sposobnost konceptualizacije, argumentacije i zaključivanja
Metode podučavanja
Predavanja su oblikovana kao usmena izlaganja popraćena PP prezentacijama odabranih tematskih cjelina, odnosno kao pregled osmanske društvene, političke, vojne, vjerske, kulturne i graditeljske baštine u Hrvatskoj i regiji. Predavanja ne isključuju komunikaciju između nastavnika i studenata. Težište rada u seminaru je rad s referentnom literaturom i izvorima. Svi studenti imaju obvezu napisati kvalitetan seminarski rad na zadanu ili izabranu temu, koji se prezentira uz diskusiju. Nastava se izvodi u 1 predavanja i 1 sat seminara tjedno.
Metode ocjenjivanja
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnog rada. Nastavnik tijekom semestra kontinuirano prati i zasebno vrednuje svaki tip pojedinačnog studentskog doprinosa, na predavanjima i na seminaru. Na kraju semestra predviđen je pismeni ispit esejističkog tipa. Konačna ocjena temelji se na evaluaciji individualnog rada u seminaru (60% ) te na rezultatima pismenog ispita (40%). Ocjena seminarskog rada formira se na osnovu slijedećih parametara: pravilna i ujednačena upotreba stručnog aparata, oprema (tablice, grafikoni), prikladnost sadržaja naslovu i snalaženje u materiji te sposobnost konceptualizacije (uvod), argumentacije (razrada) i sinteze (zaključak) napisanog. Uspješnost nastavnikove izvedbe provjerava se anonimnom anketom koju ispunjavaju studenti na kraju semestra.

Obavezna literatura
  1. Brown, Carl L. Imperial Legacy. The Ottoman Imprint on the Balkans and the Middle East. New York, 1996.
  2. Jurin Starčević, Kornelija. „Osmanska graditeljska baština srednjega jadranskoga zaleđa u povijesnoj perspektivi“. Spomenica Josipa Adamčeka. Zagreb, 2009, 168-187.
  3. Karač, Zlatko. Tursko-islamska arhitektura i umjetnost // Hrvatska umjetnost. Povijest i spomenici / Pelc, Milan (ur.). Zagreb : Institut za povijest umjetnosti ; Školska knjiga, d.d., 2010. Str. 394-415.
  4. Kiel, Machiel. „The campanele-minarets in the southern Herzegovina: a blend of Islamic and Christian elements in the arhitecture of an outlying border area of the Balkans.“ Centri i periferije u osmanskoj arhitekturi: ponovno otkrivanje balkanskog naslijeđa. Urednik: (Hartmouth, Maximilian). Sarajevo, 2011, 60-80.
  5. Moačanin, Nenad. Turska Hrvatska. Hrvati pod vlašću Osmanskog Carstva do 1791. godine. Preispitivanja. Zagreb, 1999.
  6. Moačanin, Nenad. „Hrvatska i Bosna: jedinstvo, dvojstvo ili…? “. Bašagić, Safvet-beg. Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini. Zagreb, 1994, IX-XXXVIII.
Dopunska literatura
  1. Bracewell, Wendy. Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i sveti rat na Jadranu u šesnaestom stoljeću. Zagreb, 1997
  2. Handžić, Adem. «Konfesionalni sastav stanovništva u Bosni i Hercegovini u prvim stoljećima osmanske vladavine», Prilozi za orijentalnu filologiju, 42-43/1992-93, Sarajevo, 1995, 119-151
  3. David, Geza-Pal, Fodor (eds.) Ottomans, Hungarians and Habsburgs in Central Europe. The Military Confines in the Era of Ottoman Conquest. The Ottoman Empire and its Heritage. Vol. 20, Brill, Leiden – Boston – Köln, 2000
  4. Džaja, Srećko. Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijski period 1463-1804. Sarajevo, 1992
  5. Faroqhi, Suraiya – McGowan, Bruce – Quataert, Donald – Pamuk, Şevket. An Economic and Social History of the Ottoman Empire. Volume two: 1600-1914. Cambridge, 1999-2000;
  6. Goffman, Daniel. The Ottoman Empire and the Early Modern Europe. Cambridge, 2002;
  7. Inalcik, Halil. An Economic and Social History of the Ottoman Empire. Volume one: 1300-1600, Cambridge, 1999;
  8. Miović-Perić, Vesna. Na razmeđu. Osmansko-dubrovačka granica (1667.-1806.), Dubrovnik, 1997;
  9. Moačanin, Nenad. Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine. Slavonski Brod, 2001
  10. Roksandić, Drago-Štefanec, Nataša (eds). Constructing Border Societies on the Triplex Confinium, Budapest, 2000;
  11. Šabanović, Hazim. Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela. Sarajevo, 1982

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
Izborni predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  3. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 8., 10. semestar