Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će znati opisati ključne razvojne promjene u različitim područjima razvoja, koje se događaju u razdoblju od začeća do odrasle dobi.

1. Faze i rizici prenatalnog razvoja
2. Rođenje i perinatalno razdoblje.
3. Tjelesni i motorički razvoj tijekom dojenačke dobi
4. Perceptivni, kognitivni i jezični razvoj tijekom dojenačke dobi
5. Emocionalni i socijalni razvoj tijekom dojenačke dobi
6. Tjelesni i motorički razvoj tijekom ranog i srednjeg djetinjstva
7. Perceptivni, kognitivni i jezični razvoj tijekom ranog i srednjeg djetinjstva
8. Emocionalni i socijalni razvoj tijekom ranog i srednjeg djetinjstva
9. Tjelesni i motorički razvoj tijekom adolescencije
10. Perceptivni, kognitivni i jezični razvoj tijekom adolescencije
11. Emocionalni i socijalni razvoj tijekom adolescencije
12. Obitelj, vršnjaci, škola i mediji kao konteksti razvoja
13. Ispitivanje psihomotoričkog razvoja standardnim testovima
14. Ispitivanje kognitivnog razvoja standardnim testovima
15. Ispitivanje komunikacijskog razvoja

1. Opisati tipične karakteristike, ponašanja i sposobnosti djece i adolescenata različite dobi te očekivane individualne razlike
2. Prepoznati odstupanja od očekivanog razvoja
3. Analizirati uzroke i procese koji se nalaze u podlozi razvojnih promjena te razlikovati povoljne od nepovoljnih uvjeta razvoja
4. Procijeniti prenatalne i perinatalne rizike i njihovu ulogu u kasnijem razvoju pojedinca
5. Kompetentno komunicirati s djecom i adolescentima različite dobi
6. Kritički prosuditi pri odabiru između postojećih instrumenata za procjenu razvoja u djetinjstvu i adolescenciji
7. Vrednovati programe optimizacije razvoja djece i adolescenata te kreirati i provoditi takve programe
8. Štititi i promovirati prava djeteta i etička načela u radu s djecom i adolescentima

Metode podučavanja uključuju: predavanja, seminare, praktikumske i terenske vježbe te samostalne zadatke.

Tijekom nastave rad studenata vrednuje se na temelju aktivnosti na nastavi (postavljanja pitanja, komentiranja gradiva, sudjelovanja u raspravama), rezultata na pismenim provjerama znanja (kolokvijima) te kvalitete izrade i prezentacije seminarskog rada. Na završnom pismenom ispitu provjerava se činjenično znanje, a na usmenom ispitu povezivanje informacija iz različitih područja, kritičko vrednovanje stečenog znanja, osjetljivost za etička pitanja u radu s djecom i adolescentima te sposobnost primjene znanja u rješavanju stručnih problema u radu s djecom i adolescentima na različitim razinama. Redovito pohađanje nastave preduvjet je za dobivanje potpisa i pristupanje pismenom i usmenom ispitu. Seminarski rad nosi 20%, pismeni ispit 50%, a usmeni ispit 30% ocjene.

1. Duran, M. (1995). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap.
2. Lacković-Grgin, K. (1999). Samopoimanje mladih. Jastrebarsko: Naklada Slap.
3. Lacković-Grgin, K. (2005). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
4. Oatley-Jenkins (2003). Razumijevanje emocija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
5. Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija: Moderna znanost (Pogl. 5-16). Jastrebarsko: Naklada Slap.

1. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 4. semestar