Aleksandra Huić diplomirala je na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2004. godine. Od 2004. – 2008. godine radi kao stručna suradnica u Centru za psihodijagnostičke instrumente (današnji Centar za primjenjenu psihologiju), a u listopadu 2008. zapošljava se kao znanstveni novak na Katedri za socijalnu psihologiju Odsjeka za psihologiju FFZG. Krajem 2012. godine stječe stupanj doktorata znanosti, te u veljači 2013. godine napreduje u zvanje višeg asistenta. 2014. godine stječe i stupanj znanstvenog suradnika. Od 2017. radi kao docentica na Katedri za razvojnu psihologiju i Katedri za školsku psihologiju. Usavršavala se iz područja metodike visokoškolske nastave, pohađala je ljetnu školu Europskog udruženja za socijalnu psihologiju, završila je nekoliko radionica iz naprednih statističkih obrada podataka, te veći broj seminara i radionica na temu psihološkog savjetovanja. Do sada je sudjelovala u radu petnaestak znanstvenih projekata, od toga sedam domaćih, jedan europski, te šest međunarodnih; tri razvojno-tehnička projekta od kojih je jedan međunarodni TEMPUS projekt. Interdisciplinarno surađuje sa Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom i Studijskim centrom socijalnog rada. Bila je suvoditeljica XVII. i XXIV. Ljetne psihologijske škole, te je mentor-savjetovatelj u većem broju studentskih istraživačkih projekata. Radila je i kao savjetovateljica u Savjetovalištu za studente FFZG. Aktivno se angažira i u organizaciji domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, te se bavi i aktivnostima popularizacije znanosti u sklopu PsihoFesta i Znanstvenog Piknika. Članica je Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatske psihološke komore i International Association for Relationship Research. Jedna je od dobitnica Državne nagrade za znanost u kategoriji popularizaciji za 3. PsihoFest – festival psihologije (2015).

Aleksandra Huić bavi se kognitivnim distorzijama u kockanju, stavovima prema seksualnim manjinama s naglaskom na školski kontekst, te percepcijom rodne (ne)jednakosti te iskustvima rodne diskriminacije.
Unutar područja bliskih odnosa bavi se bračnim odnosima, ljubavnim vezama na prelasku u odraslu dob te prijateljskim odnosima. Istražuje rodne razlike i uloge, percepciju jednakosti u odnosima, komunikacijske obrasce i i socio-emocionalnu klimu, efekte načina provođenja slobodnog vremena, te načine pokazivanja ljubavi.
Do sada je objavila dvadesetak znanstvenih i stručnih radova, te podnijela preko 80 priopćenja na domaćim i međunarodnim skupovima. Recenzentica je za časopise Review of Psychology, Kriminologija i socijalna integracija, Suvremena psihologija, Revija za socijalnu politiku, Socijalna ekologija, Život i škola, Revija za sociologiju, Primenjena Psihologija, Psicologia – Revista de Associação Portuguesa de Psicologia, Annals of Psychiatry and Mental Health i Journal of Gambling Studies.