Stjecanje i razvoj generičkih vještina integracije i primjene znanja u području psihologije. Nadogradnja proceduralnih znanja u području metodologije prikupljanja i analize podataka u psihologiji te njihove interpretacije i prezentacije. Nadogradnja kompetencija potrebnih za razumijevanje i provedbu empirijskih istraživanja u psihologiji te razvoj i primjenu vlastitih ideja u području profesionalnog djelovanja.

1. Probabilistička uzročnost - Utvrđivanje zakonitosti na manifestnoj (pragmatičnoj razini).
2. Metoda slaganja – logika postupka, eksperimentalni nacrti, problemi unutarnje i vanjske valjanosti istraživanja, zaključivanje.
3. Metoda razlike – logika postupka, eksperimentalni nacrti, problemi unutarnje i vanjske valjanosti, zaključivanje.
4. Metoda zajedničkog variranja – logika postupka, eksperimentalni nacrti, problemi unutarnje i vanjske valjanosti, zaključivanje.
5. Problem i hipoteza – izvori, definicija, formulacija ; Problem i hipoteza - testiranje teorija, empirijska usporedba teorijskih modela.
6. Inovativnost u istraživanju.
7. Jednostavni eksperimentalni nacrt -osnovni tipovi nacrta, plan i organizacija istraživanja.
8. Složeni eksperimentalni nacrti - eksperimentalno i psihometrijsko određivanje intervenirajuće varijable.
9. Složeni eksperimentalni nacrti – unutarnja i vanjska valjanost, testiranje statističkih hipoteza, zaključivanje.
10. Mješoviti nacrti - nezavisne skupine s ponovljenim mjerenjima.
11. Kvazieksperimentalni nacrti - logika postupka, metode maksimaliziranja unutarnje valjanosti.
12. Kvazieksperimentalni nacrti – osnovni tipovi nacrta (ne-ekvivalentna kontrolna skupina s pred-testom i post-testom, pred-test korelata ; pred-test i post-test na odvojenim skupinama, pred-test u više vremenskih točaka, prekinuta vremenska serija).
13. Ne-eksperimentalne kvantitativne metode - sistematsko opažanje (korelacijski nacrt) zakonitosti osobina-odgovor, metoda zajedničkog variranja.
14. Ne-eksperimentalne kvantitativne metode - vanjska i unutarnja valjanost, zaključivanje.
15. Usporedba eksperimentalnog i ne-eksperimentalnog nacrta.

1. Isplanirati, provesti i prezentirati kvantitativno empirijsko istraživanje u psihologiji.
2. Odabrati odgovarajući eksperimentalni, kvazieksperimentalni ili korelacijski istraživački nacrt.
3. Predvidjeti ograničenja unutarnje i vanjske valjanosti planiranog istraživanja te planirati kontrolu relevantnih vanjskih faktora.
4. Predvidjet će ograničenja u interpretaciji dobivenih rezultata.
5. Pismeno prezentirati empirijske psihologijske nalaze na adekvatan način.
6. Kritički analizirati empirijska psihologijska istraživanja, kao i istraživanja srodnih znanosti koja koriste srodnu kvantitativnu metodologiju.

Nastava se odvija kroz tematske vježbe koje se u sadržajnom smislu oslanjaju na područje opće psihologije, a organizirane su u tri modula: 1. kognitivna psihologija; 2. emocije; 3. motivacija. Metodološki sadržaji pojedinih modula se preklapaju, a moduli se razlikuju u sadržaju problema i hipoteza pojedinih vježbi. Studenti biraju modul prema vlastitom interesu, a popis specifičnih vježbi objavljuje se na početku semestra. Nastava je organizirana kroz predavanja (15 sati); auditorne (30 sati) i laboratorijske vjeŽbe (30 sati).

Znanje se provjerava kroz pismene zadatke i izvještaje koje ocjenjuju vanjski korektori i nastavnici. Formiranje ukupne ocjene na predmetu određeno je posebnim pisanim pravilima. Pismeni ispit organiziran je kao ispravak negativno ocijenjenih pismenih izvještaja. Na taj način, ocjena se u potpunosti formira (100%) na temelju ocjena pismenih izvještaja.

1. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar