dr.sc. Darja Maslić Seršić, red. prof.

Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
redoviti profesor
Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
Konzultacije
ponedjeljkom 9-10 sati i utorkom 9-10 sati te prem
Soba
C-317
Telefon
01 6120199
E-mail
darja.maslic@ffzg.hr

Rođena 1966. u Karlovcu, Republika Hrvatska. Godine 1989. diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu je 1993. magistrirala, a 2000. doktorirala u području psihologije rada. Od svibnja 1990. godine u kontinuitetu radi na istom odsjeku na radnim mjestima: znanstvenog novaka (1990-1998) na Katedri za psihologiju rada i ergonomiju, asistenta (1998-2001), docenta (2001-2007), izvanrednog profesora (2007-2012) i redovnog profesora (2012- ) na Katedri za eksperimentalnu psihologiju. Akademsku godinu 2011/2012 provela je na Colorado State University kao stipendistica zaklade Fulbright (Fulbright Visiting Award). Trenutno je zamjenica pročelnice Odsjeka za psihologiju (2013-2014 ; 2014-2015). Predaje Metode eksperimentalne psihologije, Psihologijski praktikum 3 i Organizacijsku psihologiju na preddiplomskim i diplomskim studijima te Rad i mentalno zdravlje na doktorskom studiju psihologije. Osim na Odsjeku za psihologiju, nastavnica je na poslijediplomskim studijima na drugim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu te na Sveučilištu u Sarajevu. Bila je mentorica tridesetak diplomskih radova, četiri magistarska i tri doktorska rada. Trenutno je mentorica troje doktorskih studenata. Nositeljica je Erasmus+ Programme ugovora sa Katolieke Universiteit Leuven. U znanstvenom radu bavi se područjem psihologije rada i organizacijske psihologije, posebno radnom motivacijom te odnosom rada i psihičkog zdravlja ljudi. Bila je voditeljica ili istraživač na 12 znanstvenih projekata, a trenutno je voditeljica znanstvenih projekata „Individualne i organizacijske posljedice nesigurnosti posla“ i “Defining Dispositional Employability in Croatian Society”. Autorica je knjige „Ekonomsko nasilje nad ženama: manifestacije, posljedice i putovi oporavka“, suurednica je knjiga „Psihološki aspekti nezaposlenosti“ i „Dispozicijska zapošljivost: tko uspijeva na tržištu rada?“. U koautorstvu ili samostalno objavila je preko 30 znanstvenih radova u međunarodno priznatim časopisima te dva stručna rada. Objavila je 7 elaborata istraživačkih projekata, 5 poglavlja u knjigama, održala je 9 pozvanih predavanja (5 na inozemnim skupovima i sveučilištima) i preko 40 priopćenja na znanstvenim skupovima. Konstruirala je nekoliko instrumenata koje slobodno mogu koristiti istraživači i zainteresirani stručnjaci. Među njima su: Upitnik strategija suočavanja s gubitkom posla, Upitnik ekonomskog nasilja nad ženama i njihovom djecom, Upitnik izvora stresa u radu visokoškolskih nastavnika. Prema bazi Web of Science, njeni su radovi citirani preko 70 puta. Članica je Sekcije za organizacijsku psihologiju Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatske psihološke komore, European Association of Work and Organizational Psychology EAWOP) i European Network of Organizational Psychologists (ENOP).

U znanstvenom radu bavi se područjem psihologije rada i organizacijske psihologije, posebno radnom motivacijom te odnosom rada i psihičkog zdravlja ljudi. Bila je voditeljica ili istraživač na 12 znanstvenih projekata, a trenutno je voditeljica znanstvenih projekata „Individualne i organizacijske posljedice nesigurnosti posla“ i “Defining Dispositional Employability in Croatian Society”. Autorica je knjige „Ekonomsko nasilje nad ženama: manifestacije, posljedice i putovi oporavka“, suurednica je knjiga „Psihološki aspekti nezaposlenosti“ i „Dispozicijska zapošljivost: tko uspijeva na tržištu rada?“. U koautorstvu ili samostalno objavila je preko 30 znanstvenih radova u međunarodno priznatim časopisima te dva stručna rada. Objavila je 7 elaborata istraživačkih projekata, 5 poglavlja u knjigama, održala je 9 pozvanih predavanja (5 na inozemnim skupovima i sveučilištima) i preko 40 priopćenja na znanstvenim skupovima. Konstruirala je nekoliko instrumenata koje slobodno mogu koristiti istraživači i zainteresirani stručnjaci. Među njima su: Upitnik strategija suočavanja s gubitkom posla, Upitnik ekonomskog nasilja nad ženama i njihovom djecom, Upitnik izvora stresa u radu visokoškolskih nastavnika.
Prema bazi Web of Science, njeni su radovi citirani preko 70 puta.