Uvod u studij turkologije (I)

Naziv
Uvod u studij turkologije (I)
Organizacijska jedinica
Katedra za turkologiju
ECTS bodovi
3
Šifra
35835
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj je kolegija uvesti polaznike u povijest turkologije i upoznati ih s postignućima, zadacima i znanstvenim metodama turkoloških studija u Europi i svijetu s posebnim osvrtom na odnos turkologije i osmanistike, povijese i suvremene Turke, prapostojbinu Turaka i drugih altajskih naroda, altajske jezike te temeljne filološke i lingvističke radove.
Sadržaj
  1. Opće napomene; manje poznati pojmovi i nazivlje (turkijski, turski, turkofoni; središnja Azija, Turan, Turkestan, istočni (kineski) i zapadni Turkestan, unutarnja Mongolija i dr.); definicija turkologije, postignuća, metode i zadaci. Seminar: Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor.
  2. Kratka povijest turkijskih naroda (s posebnim osvrtom na problem pouzdanosti znanstvene literature na turskome jeziku). Seminar: Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor.
  3. Povijest i značenje općega imena i etnonima türk; prvi spomenici turkijske pismenosti i dijalekati na kojima su nastali. Seminar: Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor.
  4. Najstariji neturski izvori o Turcima. Seminar: Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor.
  5. Najstariji turski izvori o Turcima. Seminar: Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor.
  6. Povijesni razvoj turkijskih jezika; stari turkijski jezici u odnosu prema drugim jezicima: turkijski i tzv. altajski jezici; turkijski i uralski jezici; turkijski i indoeuropski jezici; turkijski i tzv. nostratička teorija: zablude i zastranjenja. Seminar: Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor.
  7. Povijesni razvoj turkijskih jezika; problem «rotacizma» i(li) «zetacizma» i klasifikacije povijesnih turkijskih jezika na tzv. R i Z jezike / dijalekte. Seminar: Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor.
  8. Stara turkijska pisma: «turske rune», ujgursko, tibetsko i brahmansko pismo; arapsko pismo; adaptirano ćirilično pismo i turska latinica; reforma pisma u turkofonim zemljama središnje Azije nakon raspada SSSR-a. Seminar: Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor.
  9. Paleografska svojstva pisama kojima su se služili turkijski narodi u povijesti. Seminar: Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor.
  10. Klasifikacija suvremenih turkijskih jezika (osnovne informacije); klasifikacija turskih lingvista: odnos lingvistike i ideologije na primjerima iz turske znanstvene literature (nazivi dil / lehçe / ağız; Özbek Türkçesi i dr.). Seminar: Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor.
  11. Kratak pogled u znanstvenu literaturu za Uvod u studij turkologije (I): temeljna djela i njihovi autori. Seminar: Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor.
  12. Enciklopedije i enciklopedijske natuknice o turkologiji, Turcima i turkijskim jezicima: komparativni osvrt na europske, ruske i turske natuknice. Seminar: Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor.
  13. Zašto je studij turkologije potreban jugoistočnoj Europi? – povijesni, civilizacijski i jezični kontakti balkanskih naroda s Turcima. Seminar: Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor.
  14. Sažimanje dosadašnjih predavanja. Seminar: Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor.
  15. Pripreme za ispit. Seminar: Izbor odgovarajuće literature, čitanje, usmena izlaganja, razgovor.

Ishodi učenja
  1. Opisati znanstvene sadržaje kojima se bave turkologija i osmanistika.
  2. Nabrojiti, opisati i klasificirati turkijske jezike u porodici altajskih jezika.
  3. Nabrojiti i opisati temeljne karakteristike ustroja turkijskih jezika.
  4. Opisati i protumačiti strukturne i leksične divergencije među turkijskim jezicima.
  5. Opisati i protumačiti stavove turskih znanstvenika prema jezičnom i kulturnom nasljeđu starih i suvremenih turkijskih naroda.
  6. Opisati i objasniti koji se zadaci postavljaju pred suvremene filološke i turkološke studije.
Metode podučavanja
Predavanja i seminari.
Metode ocjenjivanja
Aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarski radovi; završni pismeni ispit – test. Napomena: Završna ocjena uključuje i vrednovanje rada i uspjeha studenta tijekom semestra.

Obavezna literatura
  1. Róna-Tas, A. (1991.), An Introduction to Turkology, Szeged.
  2. Róna-Tas, A. (1998.), The Reconstruction of Proto-Turkic and the Genetic Questions, U: The Turkic Languages (ed. by Lars Johanson and Éva Á. Csató), London, New York. (str. 67-80)
  3. Mali pojmovnik za kolegij Uvod u turkologiju. (Skripta za internu uporabu).
Dopunska literatura
  1. Baskakov, N. A. (1969.), Vvedenie v izučenie tjurkskih jazykov, Moskva.
  2. Eren, H. (1998.), Türklük Bilimi Sözlü?ü, Ankara.
  3. Philologiae Turcicae Fundamenta I. (1956.). Wiesbaden.
  4. Wieser Enzyklopädie des europäischen Ostens, Band 10 – Lexikon der Sprachen des europäischen Ostens /Herausgegeben von M. Okuka unter Mitwirkung von G. Krenn/, (2002.), Klagenfurt, poglavlje Turksprachen (E. Čaušević, W. Schulze, H. Haarmann, M. Kappler), str.777-836.

Obavezan predmet na studijima
  1. Turkologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar