Usvajanje i razvijanje tehnika čitanja stručne literature, usvajanje tehnika pisanja sažetaka, razvijanje vještine govorenja o akademskim i stručnim temama i usvajanje akademskog i stručnog vokabulara.

1. Uvod u strani jezik za akademske potrebe. Što je strani jezik za akademske potrebe, koji su mu ciljevi i sadržaj. Upoznavanje s programom engleskog jezika za akademske potrebe s obzirom na četiri jezične vještine: čitanje, pisanje, slušanje i govor. Utvrđivanje studentskih obveza u okviru kolegija. Uvođenje osnovnih pojmova stranog jezika za akademske potrebe: tehnike čitanja (skimming, scanning), glavna ideja teksta (topic, topic sentence), stilovi pisanja teksta ( formalni, neformalni).
2. Akademski stil / registar. Osobine akademskog stila: objektivnost, nepristranost, logičnost, uvjerljivost, zasnovanost na istraživanjima i činjenicama, uzročno-posljedične veze, upotreba opreznog jezika, formalnost, citiranje i parafraziranje, strukturiranost, preciznost. Osobine akademskog vokabulara i gramatike: upotreba imenica i imenskih fraza za izražavanje ideja i koncepata, internacionalizmi, pasivne konstrukcije, modalnost (glagoli, imenice, pridjevi), korištenje punih oblika.
3. Upotreba rječnika. Vrste rječnika (jednojezični, dvojezični, opći, stručni). Objašnjenje rječničkih izraza, simbola i tipičnih kratica za određene pojmove i gramatičke kategorije. Prepoznavanje značenja: osnovno (radnja, stvar, osjećaj, vrsta riječi) i precizno značenje. Konotacije riječi: pozitivno, negativno i neutralno značenje. Objašnjenje pojmova poput sinonim, antonim, idiom, fraza, frazalni glagol, kolokacija, transkripcija, spelling. Revizija vrsta riječi i isticanje specifičnosti.
4. Tehnike čitanja (skimming, scanning). Traženje općih elemenata teksta i zaključivanje na osnovu njih: naslov, podnaslovi, uvod, fusnote (bilješke), ilustracije, tabele, grafovi, slike, organizacija teksta, raspored odlomaka, jače otisnute riječi, kurziv, riječi pisane velikim tiskanim slovima, ključne riječi. Detaljno iščitavanje teksta i provjeravanje razumijevanja putem točnih i netočnih tvrdnji uz argumentaciju. Pisanje: definicija, kako definirati neki pojam, osnovni dijelovi definicije.
5. Čitanje s razumijevanjem. Prepoznavanje riječi i zaključivanje njihovog značenja (inferring meaning) na osnovu prethodnog poznavanja riječi latinskog i grčkog podrijetla. Razumijevanje značenja riječi na osnovu prefiksa (npr. pre-, anti-, semi-, post-, sub-, in- ) i sufiksa (npr. -ness, -ful, -ly, -ment, -dom). Pisanje: navođenje primjera, najčešći izrazi koji se koriste pri navođenju primjera (primjeri iz priručnika "Academic Writing Course").
6. Uvod u pisanje. Organizacija pisanog teksta (uvod, razrada, zaključak). Iznošenje glavne ideje, alternativne ideje te suprotnih argumenata (i/ili/ali). Opisivanje (deskripcija) postupaka i procesa; fizički opisi ljudi, događaja, odnosa, institucija, zemalja (primjeri iz priručnika "Academic Writing Course"). Pravopisna pravila. Znakovi interpunkcije i pravila za njihovu upotrebu uz ilustraciju na primjerima. Upotreba velikog i malog slova u engleskom jeziku. Pisanje i izgovor riječi.
7. Struktura teksta. Kohezija i koherentnost. Uvođenje elemenata koji drže tekst kao cjelinu kao što su leksička povezanost, referenca, elipsa, veznici. Načini postizanja leksičke kohezije: ponavljanje riječi i struktura (paralelizmi), korištenje riječi sličnog i suprotnog značenja (sinonimi i antonimi), uočavanje riječi koje se obično pojavljuju zajedno (kolokacije). Tekstualni odnos opće-pojedinačno, dio-cjelina. Veznici kao elementi koji uspostavljaju logične odnose u tekstu.
8. Činjenice i mišljenje. Prepoznavanje razlike između činjenica i mišljenja. Izražavanje objektivnosti (perspective) i subjektivnosti (stance). Slušanje: intervju.
9. Veznici. Logični odnosi u tekstu koje veznici uspostavljaju. Uvod u vrste veznika s obzirom na funkciju: uzrok, posljedica, suprotnost, usporedba, uvjet, dodavanje, navođenje primjera, izražavanje redoslijeda. Revizija modalnih glagola i njihova funkcija u tekstu: izražavanje mogućnosti, vjerojatnosti, obveze, zabrane, naredbe, zaključka i sl. Revizija glagolskih vremena: tvorba i upotreba. Domaći rad: Analiza upotrebe veznika i modala na tekstu.
10. Organizacija informacije u tekstu. Pronalaženje glavne ideje teksta i odlomka i sporednih ideja koje je podupiru. Nadogradnja nove informacije na postojeće znanje. Odnosi poznatog i nepoznatog, očekivanog i neočekivanog, općeg i pojedinačnog. Ilustracija na tekstu. Pisanje: klasifikacija i prikazivanje informacije u grafičkom obliku (dijagrami); (primjeri iz priručnika "Academic Writing Course"). Domaći rad: grafički prikaz zadanog teksta u obliku dijagrama.
11. Pisanje eseja. Uvod u pisanje sastava. Izbor teme, traženje i navođenje literature, pisanje bilježaka, predložak i konačna verzija. Struktura eseja: uvod, razrada, zaključak. Uvodna općenita rečenica, definicija osnovnih pojmova, isticanje svrhe eseja i stava autora. Izražavanje glavne ideje (topic) u glavnoj rečenici odlomka (topic sentence) i sporednih ideja (supporting details). Sažimanje bitnih ideja u zaključku i preporuka za daljnja istraživanja. Vrste eseja.
12. Akademsko slušanje: predavanja. Predviđanje sadržaja predavanja na osnovu naslova i prethodnog znanja o temi. Slušanje uvoda da bi se shvatila glavna misao. Razlikovanje glavnih i sporednih ideja pri slušanju predavanja. Prepoznavanje činjenica i govornikovog mišljenja pri slušanju. Vođenje bilježaka: važniji simboli i skraćenice (e.g., i.e., etc., NB, fig., ch., et al.). Aktivno slušanje: pripremanje pitanja za diskusiju za vrijeme slušanja, parafraziranje i sažimanje informacija.
13. Gramatičke karakteristike akademskog i stručnog teksta. Analiza imenskih fraza. Vrste relativnih rečenica, kratke relativne rečenice i načini njihova proširenja. Značenje oblika -ing u stručnom tekstu. Upotreba pasiva u stručnom tekstu: naglasak na rezultatima radnji i objektima, a ne na subjektima tj. vršiteljima radnji. Vježbanje na primjerima. Pisanje: izražavanje uzroka i posljedice, uzročno-posljedični veznici (primjeri iz priručnika "Academic Writing Course"). Domaći rad.
14. Usmena izlaganja – PowerPoint prezentacije. Upute za pripremanje usmenog izlaganja: kako citirati literaturu, navesti ključne riječi i glavne ideje u obliku natuknica; vremensko trajanje prezentacije. Dvije faze prezentacije: priprema (istraživanje, organizacija materijala, vježbanje) i izlaganje (fluentnost, gestikulacija, kontakt s publikom).Struktura PowerPoint prezentacije: kako započeti izlaganje, kako naglasiti glavne ideje izlaganja, kako završiti prezentaciju.
15. Probni test i ispravak testa uz objašnjenje pogrešaka.

1. Koristiti tehnike čitanje stručne literature na engleskom jeziku.
2. Prepoznati uvriježene načine strukturiranja stručnog teksta, od organizacije cjeline teksta do organizacije paragrafa.
3. Prepoznati i koristiti tipove rečenica uobičajenih u akademskom diskursu.
4. Koristiti tehnike parafraziranja i stilove citiranja.
5. Koristiti vokabular akademskog engleskog jezika.
6. Sažeti i izložiti sadržaj autentičnog slušnog materijala.

Metode poučavanja usklađene su s ciljem i ishodima učenja, a uključuju grupni rad i rad u paru, frontalni rad kroz objašnjenje gradiva, rad na tekstu i diskusije na temu, samostalni rad, individualna usmena izlaganja, rad na računalu.

Redovno praćenje studenta kroz sudjelovanje u nastavi, pisanje domaćih zadaća, polaganje kolokvija (pismeno).

1. Powel, M.: Presenting in English, LTP Business, London, 1996.
2. Mikulić, Gordana& Krvavac, Alka: English for the Arts and Humanities, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
3. Zemach, D. E. & Rumisek L.A.: Academic Writing: From Paragraph to Essay; MacMillan Education, Oxford, 2003.
4. Coman, M. J.; Heavers, K. L.: Improving Reading Comprehansion and Speed, Skimming and Scanning, Reading for Pleasure (2nd edition) NTC Publishing Group, Lincoln Wood, Illinois, USA, 1998.
5. Coman, M. J.; Heavers, K. L.: Developing Study Skills, Taking Notes and Tests, Using Dictionaries and Libraries (2nd edition), Glencoe/McGraw-Hill, 2001.
6. Stručni materijali s Interneta

1. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Antička, 1., 3. semestar
2. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul srednjovjekovna povijest, 1. semestar