Promišljanje međuovisnosti povijesnog konteksta i umjetničkog izraza na primjeru romana kao reprezentativnog književnog oblika za razdoblje prosvjetiteljstva i rađanja građanskog društva, odnosno kao sjecišta estetičke, zabavne i moralističko-didaktičke dimenzije. Upoznavanje s autorima, djelima i idejama koje su obilježile epohu. Razvijanje sposobnosti čitanja na francuskom, razumijevanja autorskih intencija kao i izvanknjiževnih okolnosti nastanka djelâ, te pismenog izražavanja na odabranu temu.

1. Povijesni i kulturološki uvod, ideološka i estetska usmjerenja početka 18. stoljeća. Osvrt na kraj vladavine Luja XIV i razdoblje Regentstva; glavna događanja i duhovno ozračje. Intelektualni, politički i vjerski sukobi. Gospodarsko širenje i slomovi. Rokoko nasuprot klasicizmu i baroku. Stil Luja XV. Jačanje materijalizma, senzualizma i deizma/ateizma. Saloni i umijeće konverzacije. Temeljne ideje prosvjetiteljstva.
2. Književni kontekst: razdoblje fermentacije bez velikih djela; odjeci kartezijanizma, klasicizma, baroka i traženje novih puteva; spoj razonode i društvene kritike kao dominantni koncept; društvene freske, satire, upletanje filozofije u roman. Početak 18. stoljeća kao prijelomnica u razvoju modernog romana. Prilagodba književnih pretenzija, estetskih opredjeljenja i narativnih tehnika očekivanjima građanskog sloja.
3. Adaptacije baroknog i pikarskog romana te "španjolski val" u Francuskoj prvih desetljeća 18. stoljeća. Alain René Lesage kao stjegonoša takve poetike i tematike. Alternacija ozbiljnog diskurza i komike: sociološki, alegorijski, satirični, burleskni, didaktični i filozofski elementi. Pseudo-memoarsko pripovijedanje. Prema razvojnom romanu: razlika u konceptima romana Le diable boiteux i Histoire de Gil Blas de Santillane. Protagonistov konformizam, društveni i moralni uspon. Tenhnika umetnutih pr
4. Antoine François Prévost i sentimentalni roman. Utjecaj biografskih čimbenika i Richardsona kao uzora. L'Histoire du Chevalier des Grieux et de Manon Lescaut, djelo koje utjelovljuje duh i ideale vremena. Tumačenje recepcijskog neuspjeha ostalih Prévostovih romana. Središnje teme Prévostova opusa u kontekstu društvenog okruženja. Manon Lescaut: između moralizma i apologije strasti; između patetike i realizma; elementi preuzeti iz književne tradicije i izvornosti; društvenokritičke i metafizičke
5. Montesquieu: pisac, enciklopedist i filozof-društveni reformator.
6. Montesquieu : Lettres persanes kao izvorna književna forma putopisno-filozofskog epistolarnog romana, uprizorenje zasada prosvjetiteljstva i ogledni primjer rokokoa u književnosti. Izvanjski, satirični i moralistički pogled na francuski duh i običaje, tehnika dijalektičke konfrontacije: istok/zapad, stari/novi svijet, ozbiljnost/frivolnost. Raznovrsnost tonova, od dramatičnih do burlesknih. Fikcija kao izgovor za kritiku totalitarizma, praznovjerja, predrasuda i zastarjelih vrijednosti. Identifi
7. Voltaire u kontekstu prosvijetljenog despotizma, neo-klasicizma i uzleta Francuske. Književni počeci u svjetlu epikureizma, senzualizma, deizma i protu-pascalovskog optimizma. Postupno zamračenje uslijed povijesnih okolnosti koliko i osobnog iskustva. Voltaire filozof bez sustava, podrugljivi domoljub, skeptični progresist, cinični povjesničar, komformist, idealist, elitist, humanist, zemljoposjednik. Filozofska priča: književna forma skrojena po mjeri Voltaireova duha nakon okušavanja u svim ža
8. Voltaire: Candide. Satira neumjerenog optimizma, povjerenja u Providnost i nepromjenjive vrijednosti. Osuda aristokracije, kolonijalizma, ljudske sklonosti nasilju, pohlepe, kao i pesimističke pasivnosti. Povijesni supstrat priče (ratovi, potres u Lisabonu, vjerski progoni, kažnjavanja intelektualaca). Odlike Voltaireovog pripovijedanja (jasnoća, konciznost, dinamičnost, živopisnost) i njegove mane (površnost, odsutnost psihologije, nehaj u konstrukciji). Veze s književnom tradicijom: elementi o
9. Jean-Jacques Rousseau. Uvjerenja suprotstavljena intelektualnim strujanjima: osuda materijalizma i kulta tehničkog napretka, izjednačavanje civilizacije s dekadencijom, vizija izvorne dobrote primitivnog čovjeka. Rousseauovi patetični zanosi, vjerski žar, meditativnost, uzdanje u antičke moraliste kao protuteža skeptičnom, pragmatičnom duhu vremena. Rousseau pedagog i preteča socijalizma. Autorove proturječnosti: romantična ushićenja / racionalizam, prijezir prema književnosti / vlastita književ
10. Julie ou la La Nouvelle Héloïse. Autobiografska motivacija, kompozicija, glavne dimenzije romana. Spoj barokne širine i izobilja s klasičnom strogoćom pripovjedne linije. Težnje sinkretizmu i sintezi: sociološke, fiziološke, psihološke, moralističke, metafizičke pretenzije. Susretanja suprotstavljenih načela i svjetova u sferama kulture, vjere, obrazovanja, međuljudskih odnosa, društvene organizacije. Razmatranje središnjih motiva krhkosti sreće, nepouzdanosti osjećaja, sublimacije strasti u pri
11. Choderlos de Laclos: Les liaisons dangeureuses. Recepcijske dileme: apologija ili osuda razvrata; ljubavna priča ili zavodnički priručnik; vjerna slika libertinizma ili zlonamjerna karikatura? Supstrat autorovog osobnog iskustva i svjetonazora, dubinske intencije i ciljevi. Tradicijski izvori (Racine, Richardson, Rousseau, Dorat). Pogodnosti epistolarne konstrukcije, preciznost i virtuoznost izvedbe. Analiza ulomka: La Marquise de Merteuil, dominantna žena, gravitacijski centar, strateg i manipu
12. Les liaisons dangeureuses. Likovi: dva suprotstavljena "tabora" (grabežljivci i žrtve), privlačnost "negativaca", obdarenih inteligencijom i šarmom. Analiza ulomka: Valmont, tragikomičan u iluziji vlastita vladanja situacijom, zavedeni zavodnik. Različitost (neizopačenost, čestitost, patetičnost) Mme de Tourvel, jedine pripadnice građanskog sloja. Laclosov feminizam i njegove granice (Marquise de Merteuil: emancipirana ali i egoistična žena). Moralistički zaključak romana u vidu zaslužene kazne
13. Denis Diderot: popularizator znanosti, militantni ateist i antidogmatik. Francuska enciklopedija, središnji autorski projekt prosvjetiteljstva i priručnik modernog humanizma. La Religieuse: sentimentalni, psihološki, realistični, antiklerikalni roman; fikcija u službi prokazivanja društvene nepravde i demonstracije devijacija uzrokovanih neprirodnim životnim okolnostima. Analiza ulomka: primjer krutosti i nehumanosti crkvenog aparata, ali i zatomljenosti autorovog ateizma u korist iskrenih vjers
14. podvrgavanja logici i koherenciji. Subverzivni i metanarativni postupci u anti-romanima Le Neveu de Rameau i Jacques le fataliste. Pripovijedanje podvrgnuto asocijacijama, digresijama i varijacijama istih motiva. Heterogenost i razuzdanost teksture. Filozofsko-humoristični dijalozi. Jacques le fataliste, analiza ulomka: analogija teme lutanja, pripovjednih meandara i autorova tumačenja egzistencije. Uvlačenje čitatelja u priču. Provokativni obrat odnosa gospodar-sluga. Parodija pikarskog i razvo
15. Sinteza značajnih strujanja i stečevina u prozi tijekom 18. stoljeća. Čimbenici evolucije temeljnih koncepata i ambicija. Moderni humanizam. Književno približavanje svakodnevici. Moderno i anti-moderno. Duh epohe i njegovi odrazi u pripovjednim tehnikama i stilu.

1. 1. Demonstrirati povećanu jezičnu kompetenciju, odnosno vještinu pismenog i usmenog izražavanja na francuskom, s obzirom na specifičnosti književnog, kritičkog i teorijskog diskursa
2. 2. Analizirati, kritički preispitivati i uspoređivati pojedine književne tekstove te u njima utvrđivati semantičke, ideološke i poetičke obrasce, odnosno njihovu pripadnost skupnim cjelinama i usmjerenjima
3. 3. Identificirati i interpretirati pojmove i činjenice ključne za razdoblje prosvjetiteljstva
4. 4. Izdvajati i preispitivati temeljne čimbenike povijesnog (idejnog, društvenog, kulturnog i umjetničkog) konteksta
5. 5. Povezivati obilježja osamnaestostoljetnih književnih djela s onodobnim dostignućima drugih (nadasve likovne) umjetnosti te znanosti
6. 6. Otkrivati, kritički promišljati i vrednovati autorske intencije i postupke u reprezentativnim djelima

izlaganje diskusija power point prezentacija

Pismeni ispit

1. Povijest svjetske književnosti, svezak 3, Liber, 1981
2. P.Brunel : Histoire de la littérature française, tome I, du Moyen Age au XVIIIe siècle
3. H. Coulet : Le Roman jusqu'à la Révolution

1. Francuski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3. semestar