Dr. sc. Marinko Koščec rodio se 1967. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu te 1992. diplomirao engleski i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu radom iz suvremene francuske književnosti (L'Homme en quête de son double - le monde vu à travers l'oeuvre de J. M. G. Le Clézio). Tijekom studija jedan je semestar pohađao na Ohio State University, Columbus, SAD (1989). Završio je jednomjesečni tečaj metodologije i pedagogije za nastavnike francuskog jezika na Katoličkom institutu u Parizu (1990). Od travnja 1993. do kolovoza 1994. bio je zaposlen u odjelu za tisak Francuskog veleposlanstva u Zagrebu. Sredinom devedesetih godina počinje raditi kao publicist, književni prevoditelj i redaktor, odnosno vanjski suradnik Hrvatske radiotelevizije, Leksikografskog zavoda, Školske knjige i drugih nakladnika te nekoliko časopisa. Kao stipendist Francuske vlade, nakon jednogodišnjeg studija na sveučilištu Paris VII stekao je Diplôme des Études Approfondies s radom Figuration du non-dit dans le roman contemporain (1995). U proširenom obliku, taj je rad prihvaćen kao magistarski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nakon obrane u srpnju 1997. Od 1. siječnja 2000. zaposlen je na Katedri za francusku književnost Odsjeka za romanistiku, najprije kao asistent, a od listopada 2005. kao viši asistent. Nastavu je u dosad održavao u ukupno 9 književnih kolegija preddiplomskog i diplomskog studija francuskog jezika i književnosti i 3 kolegija na diplomskom smjeru prevoditeljstva. Doktorirao je 2005. radom Poetika Michela Houellebecqa. Naratološka, stilistička i kontekstualna studija opusa. U studenom 2013. izabran je u zvanje znanstvenog suradnika. U svibnju 2014. održao je nastupno predavanje za znanstveno-nastavno zvanje docenta. U Francuskoj je boravio također kao korisnik tromjesečne istraživačke stipendije Francuske vlade (Pariz, 2002), te jednomjesečnog rezidencijalnog programa za pisce (Dijon, 2004). Sudjelovao je u organizaciji Festivala europske kratke priče (2006-2012) i u sklopu te godišnje manifestacije vodio četiri radionice književnog prevođenja za studente francuskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu. U centrima za kreativno pisanje „CeKaPe“ (Zagreb, 2009-2013) i Kuća kreativnog pisanja (Split, 2012-2014) vodio je radionice pisanja proze. Od 2008. do 2013. bio je urednik beletristike u izdavačkoj kući SysPrint. Osim znanstvenih i stručnih radova, piše i prozu. Član je Hrvatskog društva pisaca.

Knjige

1. Michel H.: mirakul, mučenik, manipulator, Hrvatsko društvo pisaca / Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2007, ISBN 978-953-249-036-7 (proširena i prerađena doktorska disertacija)

2. Skice za portret suvremene francuske proze, Konzor, Zagreb, 2003, ISBN 953-224-026-8

Članci

Hoće li francuska proza doživjeti 21. stoljeće?, “Republika: mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo”, 54 (1998), 7/8, str. 183-198
Jean-Marie Gustave Le Clezio, “Republika: mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo”, 54 (1998), br. 9/10, str. 211-216
Philippe Sollers, “Republika: mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo”, 54 (1998), br. 11/12, str. 162-167
Pascal Quignard, “Republika: mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo”, 55 (1999), br. 1/2, str. 195-202
Michel Tournier, “Republika: mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo”, 55 (1999), br. 3/4, str. 192-206
Daniel Pennac, “Republika: mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo”, 55 (1999), br. 5/6, str. 222-227
Nathalie Sarraute, “Republika: mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo”, 55 (1999), br. 7/8, str. 228-236
Patrick Modiano, “Republika: mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo”, 55 (1999), br. 9/10, str. 143-150
Jean Echenoz, “Republika : mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo”, 55 (1999), br. 11/12, str. 182-189
Michel Houellebecq, “Republika: mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo”, 56 (2000), br. 1/2, str. 235-242
Louis-René des Forêts, “Republika: mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo”, 56 (2000), br. 3/4, str. 163-170
Ženski glas na prijelomu stoljeća, “Republika: mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo”, 56 (2000), br. 5/6, str. 158-172
Michel Tournier: Immobilité et transgression du monde binaire, SRAZ, XLV-XLVI (2002-2003), str. 179-196
Michel Houellebecq: književnik Novog doba ili glasnik književne apokalipse?, Književna smotra: časopis za svjetsku književnost, 2006, br. 3/4, str. 19-26
Pripovjedni subjekt u djelu Michela Houellebecqa, Umjetnost riječi: časopis za znanost o književnosti, 2006, br. 4, str. 341-360
Espace et énergie dans les romans de Houellebecq, u Le Monde de Houellebecq, University of Glasgow French and German Publications, Glasgow, 2006, str. 143-157
Fighting the Other Within and Without: Confrontation as the Driving Force in the Work of Lydie Salvayre, Sic: Časopis za kulturu, književnost i književno prevođenje, http://www.sic-journal.org/, 2011
Céline. Putovanje nakraj zla, Vijenac, 2011, br. 464-465.
Nehotični postmodernizam Jeana Echenoza, Umjetnost riječi: časopis za znanost o književnosti, 2013, br. 1-2, str. 139-163
L'Edification d’un monde impossible dans Univers, Univers de Régis Jauffret, Actes du colloque DEAF, Filološko-umetnički fakultet Kragujevac, 2013, str. 151-158
L’homme et la nature dans les œuvres de D. Defoe, J.-J. Rousseau, M. Tournier et M. Houellebecq, in Les Études françaises aujourd’hui (2014), sous la direction de Milica Vinaver-Ković, Veran Stanojević, Belgrade, Faculté de Philologie de l’Université de Belgrade, 2015, str. 443-455
Microfictions de Régis Jauffret : la forme devenue sens », in Entre jeu et contrainte, pratiques et expériences oulipiennes. Actes du colloque international « Ecriture formelle, contrainte ludique : l’Oulipo et au-delà », 29-31 octobre 2015, Zadar, Université de Zadar, 2016, str. 275-286
Le mâle humain comme extension de son organe sexuel : le rôle du phallus et la représentation de la sexualité dans l’œuvre de Michel Houellebecq, in Ilina, Alexandra ; Luica, Larissa ; Necula, Simona, Simionescu-Panait, Andrei (sous dir.) Narcisse contemporain – sources et manifestations : actes du colloque :
Bucarest, 27-28 mars 2015, Bucarest, Editura Universitatii din Bucuresti, 2017, str. 219--238