Usvajanje francuskog fonetskog sustava na perceptivnoj i artikulacijskoj razini kao organske cjeline čiji su dijelovi funkcionalno međuovisni i uvjetuju jedni druge.

1. Izlaganje ciljeva i metoda rada, očekivanja na kraju semestra; definicija ortoepije u okviru fonetike. Razlika između fonetike i fonologije. Važnost fonetskog aspekta jezika.
2. Vježba razumijevanja izvornog govornika, usporedba broja vokala u hrvatskom i francuskom jeziku. Vježbe pomicanje francuske artikulacijske baze prema naprijed.
3. Fonemi i alofoni. Prvo i drugo distinktivno obilježje francuskih vokala: prednji i stražnji vokali, stupnjevi otvorenosti/zatvorenosti vokala.
4. Slog kao najmanja izgovorna jedinica. Otvoreni i zatvoreni, naglašeni i nenaglašeni slog. Vježbe za prepoznavanje slogova i rastavljanje iskaza na slogove.
5. Drugo i treće distinktivno obilježje vokala: prednji zaobljeni vokali i nazalni vokali. Prepoznavanje nazalnih i prednjih zaobljenih vokala na primjeru jednog zvučnog teksta.
6. Uloga prozodije u govoru. Elementi prozodije: intonacija, naglasak, ritam, brzina govora, pauze. Vježbe prepoznavanja prozodijskih obilježja zvučnog teksta.
7. Slušno i artikulacijsko razlikovanje parova poluotvorenih i poluzatvorenih prednjih i stražnjih vokala. Povezanost vrsta slogova i vrsta akcenta i otvorenog i zatvorenog e.
8. Pismena provjera. Fonetska abeceda. Pravopis francuskog jezika u odnosu na hrvatski.
9. Fonetska korekcija i transkripcija teksta uz analizu grešaka.
10. Vježbe raspoznavanja e caduc. Ispadanje e caduc i posljedično restrukturiranje slogova.
11. Likvidna grupa: sastav i položaj u slogu i riječi.
12. Ispadanje e caduc; izgovor e caduc poslije završne likvidne grupe.
13. Timbar, odnosno mjesto tvorbe nazalnih vokala, auditivno prepoznavanje, grafije, izgovor.
14. Sistematske vježbe izgovora nazalnih vokala. Fonetska transkripcija teksta.
15. Ponavljanje.

1. Nakon učenja studenti će moći navesti glavne razlike između izgovora hrvatskih i francuskih vokala.
2. Nakon učenja studenti će moći nabrojiti distinktivna obilježja francuskih vokala.
3. Nakon učenja studenti će moći objasniti razliku između fonema i glasa.
4. Nakon učenja studenti će moći nabrojiti i razlikovati slogovne strukture francuskog jezika.
5. Nakon učenja studenti će moći primijeniti podjelu iskaza na slogove primjenjujući pravila o podjeli na slogove u francuskom jeziku.
6. Nakon učenja studenti će moći tečno pročitati različite vrste tekstova.
7. Nakon učenja studenti će moći prepoznati manje i veće izgovorne cjeline u francuskom jeziku: slog, fonetska riječ i intonacijska grupa.
8. Nakon učenja studenti će moći dovesti u vezu pojedine vrste glasova s pojedinim grafemima.
9. Nakon učenja studenti će moći u upitnim, uskličnim i izjavnim rečenicama primijeniti pripadajuće intonacijske obrasce
10. Nakon učenja studenti će moći objasniti razliku između vokala, konsonanata i poluvokala

Izravno poučavanje (objašnjavanje pojmova, vođeno uvježbavanje i praćenje izvedbe, provjera razumijevanja) Govorne vježbe Vježbe slušanja

Konačna ocjena formira se na temelju sljedećih elemenata: 1. dva pisana kolokvija (ili jedan završni pisani ispit) 2. redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi 3. recitacija odabrane pjesme kojom se ocjenjuje izgovor, odnosno postignuti napredak u izgovoru

1. Abry, D., Veldeman-Abry, J. (2007). La phonétique: audition, prononciation, correction(1CD inclu), Clé International, Paris (zvučni zapisi)
2. Léon, P. (1972). Prononciation du français standard, Didier, Paris.

1. Francuski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar