Studenti stječu uvid u istraživanje religije i religioznosti u kulturnoantropološkoj perspektivi. To uključuje upoznatost s poviješću i razvojem koncepata i pristupa u antropološkom istraživanju religije, te s različitim aspektima religijskog života koji su njima obuhvaćeni. U okviru kolegija posebno se naglašavaju današnja disciplinarna strujanja povezana s dinamikom suvremenih religijskih procesa. Konačni je cilj kolegija osposobiti studente da primjene i kritički provjere stečena znanja u okviru vlastitog manjeg istraživačkog projekta o odabranom religijskom fenomenu.

1. Uvod: pregled tema kolegija; pojašnjenje propisane literature; preciziranje studentskih obveza
2. Osnovni pojmovi i odnosi: antropologija religije; religija; religioznost; sveto; kult; obred; religija i magija; religija i kultura; religija i znanost i dr.- Pitanje početaka religije: arheološke spoznaje o religioznosti
3. Razdoblje antike: antički pisci i filozofi o religiji i religijskim predodžbamaRazdoblje nastanka kršćanstva i razvoja kršćanske misli: značajke razdoblja nastanka kršćanstva; ranokršćanski odnos prema religiji i znanosti tj. pitanje istine te iskoraci; kršćanski mislioci kasnog srednjeg vijeka
4. Renesansa i prosvjetiteljstvo: psihološka teorija nastanka religije Thomasa Hobbesa; racionalizam R. Descartesa (i odjeci); G. Vico i D. Hume o nastanku i razvoju religije; začeci komparativne mitologije: B. B. de Fontenelle, C. G. Heine, C. F. Depuis
5. Oblikovanje znanosti o religiji (19. st.): profesionalizacija znanosti o religiji; filološke teorije J. i W. Grimma i F. M. Müllera; evolucionističke teorije: E. B. Tylor, R. R. Marett, A. Lang, H. Spencer, W. R. Smith, J. G. Frazer; psihološke teorije: W. Wundt, S. Freud, C. G. Jung; sociološke teorije: É. Durkheim, L. Lévy-Bruhl, A. Bastian; kulturnopovijesni pristupi: F. Ratzel, F. Gräbner, W. Schmidt; ekonomske implikacije religije M. Webera; fenomenologija religije R. Otta
6. Oblikovanje znanosti o religiji (19. st.): profesionalizacija znanosti o religiji; filološke teorije J. i W. Grimma i F. M. Müllera; evolucionističke teorije: E. B. Tylor, R. R. Marett, A. Lang, H. Spencer, W. R. Smith, J. G. Frazer; psihološke teorije: W. Wundt, S. Freud, C. G. Jung; sociološke teorije: É. Durkheim, L. Lévy-Bruhl, A. Bastian; kulturnopovijesni pristupi: F. Ratzel, F. Gräbner, W. Schmidt; ekonomske implikacije religije M. Webera; fenomenologija religije R. Otta
7. Oblikovanje znanosti o religiji (19. st.): profesionalizacija znanosti o religiji; filološke teorije J. i W. Grimma i F. M. Müllera; evolucionističke teorije: E. B. Tylor, R. R. Marett, A. Lang, H. Spencer, W. R. Smith, J. G. Frazer; psihološke teorije: W. Wundt, S. Freud, C. G. Jung; sociološke teorije: É. Durkheim, L. Lévy-Bruhl, A. Bastian; kulturnopovijesni pristupi: F. Ratzel, F. Gräbner, W. Schmidt; ekonomske implikacije religije M. Webera; fenomenologija religije R. Otta
8. Temeljni pravci antropoloških pristupa religiji u 20. st.: A. R. Radcliffe-Brown: struktura, proces i funkcija religijskog obreda; B. Malinowski: poimanje magije, religije i znanosti te uloga mita; strukturalna analiza mita C. Lévi-Straussa
9. Temeljni pravci antropoloških pristupa religiji u 20. st.: A. R. Radcliffe-Brown: struktura, proces i funkcija religijskog obreda; B. Malinowski: poimanje magije, religije i znanosti te uloga mita; strukturalna analiza mita C. Lévi-Straussa
10. Temeljni pravci antropoloških pristupa religiji u 20. st.: religija kao sustav simbola fenomenološka i semiotička analiza religije
11. Temeljni pravci antropoloških pristupa religiji u 20. st.: religija kao sustav simbola fenomenološka i semiotička analiza religije
12. Mit, kozmologija, obred: kratki pregled antropologije obreda;simboličke analize mita
13. Religijska dinamika i promjene: uvodni pregled; religijski specijalisti, sinkretizam, pluralizam, religijski pokreti, „alternativne religije“, transnacionalna religija; religijski turizam
14. Religijska dinamika i promjene: uvodni pregled; religijski specijalisti, sinkretizam, pluralizam, religijski pokreti, „alternativne religije“, transnacionalna religija; religijski turizam
15. Diskusija; zaključak kolegija: rasprava o kolegiju, interna evaluacija, upute za ispit

1. opisati i usporediti etnološke i kulturnoantropološke teorije
2. koristiti stručno nazivlje i definirati temeljne koncepte u etnologiji i kulturnoj antropologiji
3. izložiti i opisati povijest etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja
4. osmisliti i provesti jednostavno kvalitativno istraživanje
5. poznavati i primijeniti temeljne etičke standarde struke
6. primijeniti temeljne teorijske i metodološke koncepte u konkretnim istraživačkim situacijama
7. prikupljati relevantnu literaturu i koristiti je u stručnom radu
8. javno usmeno i pismeno prezentirati rezultate istraživanja
9. prepoznati i uvažavati kulturne različitosti
10. primijeniti vještine učenja za nastavak studija na višoj razini
11. primijeniti teorijske orijentacije i pristupe etnološkog i kulturnoantropološkog istraživanja religije u vlastitom istraživanju religijskih fenomena
12. identificirati i raspraviti religijske različitosti u vlastitom istraživanju
13. u zadanoj formi prezentirati vlastito kvalitativno istraživanje, analizu i interpretaciju odabranog religijskog fenomena
14. definirati i primijeniti osnovne pojmove i koncepte u antropologiji religije
15. identificirati i raspraviti manifestacije religioznosti u okviru koncepta kulture
16. opisati začetke i razvoj etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja religije
17. objasniti i usporediti temeljne pristupe i teorije u antropologiji religije i identificirati njihove glavne protagoniste
18. osmisliti i provesti jednostavno kvalitativno istraživanje odabranog religijskog fenomena
19. demonstrirati poznavanje i primjenu temeljnih specifičnosti etnološke etike u vlastitom istraživanju religijskih fenomena

Nastava se sastoji od predavanja i seminara. Kontinuirano i aktivno praćenje nastave potiče se čitanjem predviđene literature i na tome utemeljenim vođenim diskusijama, zadaćama i reakcijskim tekstom. U okviru predavanja koristi se i metoda vođenih diskusija. Seminarski je dio nastave radioničkog tipa. Studenti propituju adekvatnost teorijskih koncepata i pristupa u okviru vlastitog istraživanja odabranog religijskog fenomena. Tijekom semestra u okviru vlastitog istraživačkog projekta (teme) studenti izvršavaju tjedne istraživačke zadatke. Na temelju rezultata istraživanja i diskusija studenti izrađuju te konačno prezentiraju završni seminarski rad.

Evidentira se redovitost pohađanja nastave, priprema zadaća i reakcijskog teksta, kvaliteta seminarskog rada i aktivnost u vođenim raspravama na nastavi te uspjeh na pisanom ispitu. Ocjena se formira prema omjeru: seminarski rad 50%; pisani ispit 30%; reakcijski tekst 10%; aktivnost u raspravama, izvršavanje tjednih istraživačkih zadataka i dolasci 10%. Stjecanje ishoda 3. - 9. te 15. do 19. provjerava se u okviru planiranih aktivnosti na seminaru, dok se stjecanje ostalih ishoda provjerava pisanim ispitom.

1. prema odabranoj temi istraživanja u okviru vlastitog istraživačkog projekta i u dogovoru s nastavnicom

1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 5. semestar
2. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
3. Antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar