O Višejezičnom e-rječniku razrednoga jezika


Ovaj je rječnik prvi višejezični priručnik razrednoga jezika. U trenutku svoje prve objave, u svibnju 2019. godine, višejezični e-rječnik obaseže oko 400 hrvatskih natuknica i njihove istovrijednice na njemačkom, engleskom, francuskom i talijanskom jeziku. U izradi je daljnjih 2000 rječničkih članaka.

Razredni jezik – objašnjenje pojma

Sintagma razredni jezik označava funkcionalni jezični varijetet koji se rabi u najrazličitijim razrednim situacijama. Uključuje glavnu razrednu komunikaciju, usredotočenu na nastavne ciljeve, ali i različite vidove sporedne komunikacije u razrednom okružju. Naziv razredni jezik rijetko se susreće u hrvatskoj stručnoj i znanstvenoj literaturi. U Nastavnom planu i programu za osnovne škole (2006, u nastavku NPP) spominju se razredni jezik i razredni govor, a odnose se na tematska područja, vokabular i gramatičke strukture predviđene za uporabu u nastavi stranih jezika. U nastavi većine školskih predmeta razredni je jezik ujedno nastavni jezik, tj. službeni jezik pojedine države na kojem izvodi nastava u javnim školama. Taj je jezik obično i materinski jezik većine učenika. No za razliku od ostalih predmeta, u suvremenoj nastavi stranih jezika preporučuje se što manji udio materinskoga jezika, a što veći udio ciljnoga, tj. što intenzivnija uporaba stranoga jezika u razrednomu diskursu. Smatra se da razredne situacije pružaju vrijedan autentični povod za unos i vježbanje inoga jezika. Uporabom razrednoga jezika u većini razrednih situacija učenici se osposobljavaju za samostalnu uporabu ciljnoga jezika i u izvanrazrednim situacijama. Stoga vladanje razrednim jezikom predstavlja jednu od ključnih nastavničkih kompetencija.

Tematska područja

Ovaj prvi dio Višejezičnoga e-rječnika obuhvaća tematsko područje Obraćanja osobama u školskom okružju. Uz nazive zanimanja i funkcija koje obnašaju sudionici u školskom životu rječnik uključuje i niz izraza koji se posebno često rabe u razrednom diskursu, a to su poštapalice, uzvici, onomatopeje i riječce. Nakon navedenoga prvog tematskog područja uslijedit će tematsko područje Školskoga prostora, a zatim Organizacija života u školi i izvan nje, Rad i procjenjivanje rada i Jezične vještine. Njihova je izrada već u tijeku.

Namjena rječnika

Ovaj je e-rječnik prije svega namijenjen studentima neofiloloških studija nastavničkoga smjera, nastavnicima stranih jezika i znanstvenicima koji se bave različitim područjima glotodidaktike, ali također i širokoj publici koju zanimaju teme iz školskoga života. Njegova je svrha pružiti što obuhvatniji pregled razrednoga jezika za engleski, njemački, francuski i talijanski jezik. Hrvatski je jezik polazišni jer je on materinski, odnosno prvi jezik većine ciljanih korisnika. Rječnik nastoji izići u susret potrebama sadašnjih i budućih nastavnika jezika, pomoći im u njihovim svakodnevnim nedoumicama tipa Kako se na talijanskom kaže razrednik? ili A kako se na engleskom kaže stručni aktiv? ili Kako bi se na njemačkom trebalo reći: Za domaću zadaću imate…?

Projekti

Višejezični e-rječnik razrednoga jezika nastao je u okviru četiriju projekata provedenih uz kratkoročnu financijsku potporu Sveučilišta u Zagrebu. Projekti se vode pod sljedećim naslovima:

  1. Glotodidaktička terminološka baza razrednoga jezika (2015)
  2. Višejezični rječnik razrednoga jezika (2016)
  3. Razredni jezik kao jezik struke u didaktici inih jezika (2017)
  4. Pragmalingvističko istraživanje razrednoga diskursa (2018)

Autori

Doc. dr. sc. Marija Lütze-Miculinić voditeljica je projekata za izradu Višejezičnoga e-rječnika razrednoga jezika od 2015. do danas. Pokrenula je izradu e-rječnika i prikupila građu za hrvatski dio rječnika. Također je autorica njemačkoga i francuskoga dijela rječnika.

Za svaki pojedini jezik nadležne su stručnjakinje koje su doktorat znanosti stekle u području filoloških studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a dio svoga znanstvenoga rada već su ranije posvetile leksikološkim istraživanjima i leksikografskoj djelatnosti:

Normativno-deskriptivan rječnik

S obzirom na odnos prema standardnim jezicima koji ulaze u njegov sastav, Višejezični e-rječnik razrednoga jezika pretežito je normativan rječnik. U njemu se prednost daje standardnomu idiomu. No kako je razredni jezik prema svojemu prostornom i funkcionalnom određenju poseban oblik jezičnoga sporazumijevanja, uključene su i riječi i višerječni izrazi koji pripadaju različitim registrima, stilovima i narječjima. Izrazi koji odstupaju od standarda, ali su važni jer zrcale specifičnosti razrednoga jezika, obilježeni su stilskim odrednicama, oprimjereni rečenicama i prema potrebi upotpunjeni napomenama.

Izbor građe

Za odabir natuknica uvrštenih u ovaj e-rječnik rabili su se ponajviše usmeni izvori. Natuknice i rečenice u kojima su one oprimjerene, godinama su se zapisivale na stručnim ispitima, hospitacijama u Hrvatskoj i inozemstvu kao i na seminarima sa studentima nastavničkoga smjera neofiloloških diplomskih studija. Uz transkribiranu usmenu građu u e-rječnik su uvršteni i izrazi iz pisanih izvora. Ponajprije su to priručnici, rječnici, glotodidaktička znanstvena i stručna literatura, školska službena dokumentacija dostupna na mrežnim stranicama, glosari, ali i književna djela za djecu i mlade, stripovi i dječji crtani filmovi te igrani filmovi sa školskom tematikom. Za velik dio natuknica u e-rječniku su navedeni i izvori u kojima je ovjerena njihova uporaba. Valja napomenuti da su iz rječnika izostavljeni oni izrazi koji u razrednom diskursu ne bi trebali imati svoje mjesto, primjerice psovke, uvredljivi i šatrovački izrazi.

Tipovi natuknica

Budući da ovaj višejezični e-rječnik dokumentira razredni jezik kao mješovit funkciolekt, tj. hibridan funkcionalni varijetet, korisnik će u njemu uz tipične jednorječne izraze naći i višerječne poput složenih naziva (npr. razredni odjel, predsjednik školskoga odbora), kraćih rečenica (npr. Budi bez brige!), kolokacija (npr. namjestiti budilicu, mali odmor) i frazema (npr. sve u svemu). Sve su one navedene u Abecednom popisu, a mogu se otvoriti i u tražilici utipkavanjem prvih dvaju slova tražene riječi ili izraza.

Ovim se e-rječnikom nastoji pružiti koristan alat (budućim) nastavnicima jezika koji su u najzastupljeniji u hrvatskim školama. E-rječnik predstavlja pisani trag izvorno usmenoga diskursa. Stoga su u rječnik uvrštene i one sastavnice govornoga jezika koje se inače rijetko ili manje dosljedno susreću u rječnicima. U sastav rječnika ušle su tako poštapalice, riječce, onomatopeje i brojni uzvici koji se često upotrebljavaju u razrednomu diskursu. Korisnik će ovdje otkriti niz neobičnih natuknica poput: ovaj, brr, ma, ap-ćiha, aa [ə:], wow i Ups! Glagoli su zabilježeni u svršenom i nesvršenom vidu. Oznaka pf ukazuje na svršeni vid, uz glagole nesvršena vida nije navedena nikakva oznaka.

Ustroj rječničkoga članka

Svaki rječnički članak u ovomu e-rječniku otvara hrvatska natuknica, koja poput naslova uvodi nekoliko obaveznih sastavnica. Rječnički članak može sadržavati i neke fakultativne sastavnice. Ispod hrvatske natuknice navedena je njezina istovrijednica, tj. prijevod natuknice na traženi jezik. Ponekad je ponuđeno više istovrijednica. Ako su istovrijednice imenice, u njemačkom, francuskom i talijanskom jeziku navedena je oznaka gramatičkoga roda. U obavezne dijelove rječničkoga članka također ulazi i oprimjerenje uporabe svake natuknice u kratkoj rečenici te prijevod toga primjera na traženi jezik. Obično su natuknice oprimjerene jednom rečenicom ili kratkim dijalogom. Fakultativno su natuknice popraćene gramatičkom ili stilskom odrednicom kao i pragmatičnom napomenom koja može sadržavati i uputu za ispravan izgovor, što je osobito korisno za uzvike i onomatopeje. Za neke natuknice naveden je i izvor u kojem se mogu naći dodatne informacije o dotičnoj natuknici.

Pretraživanje

Tražene izraze korisnici mogu pronaći na više načina: unosom željenoga pojma u rubriku Početna stranica, pregledavanjem dvaju zasad obrađenih Područja e-rječnika ili pretraživanjem Abecednog popisa. Aplikaciju za pretraživanje i unos podataka izradio je doc. dr. sc. Vedran Juričić, zaposlen na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.