Cilj kolegija je upoznati studente s recepcijom stare hrvatske književnosti u različitim razdobljima novije hrvatske književnosti, te ih upoznati s različitim modusima pamćenja tematskih svjetova, likova i stilova stare književne kulture u novijoj književnoj kulturi. Na taj način analizirat će se različiti odnosi novijih kulturnih koncepcija prema baštini, kanonu, mitovima starije hrvatske književne kulture.
Cilj kolegija je upoznati studente s recepcijom stare hrvatske književnosti u različitim razdobljima novije hrvatske književnosti, te ih upoznati s različitim modusima pamćenja tematskih svjetova, likova i stilova stare književne kulture u novijoj književnoj kulturi. Na taj način analizirat će se različiti odnosi novijih kulturnih koncepcija prema baštini, kanonu, mitovima starije hrvatske književne kulture.
1. Upoznati se s osnovnim pojmovima poveznih s fenomenom intertekstualnosti i kulturnog pamćenja. 2. Sintetizirati i argumentirano vrednovati moduse intertekstualnih veza između starije i novije hrvatske književnosti od preporoda, odnosno romantizma, realizma pa do moderne, a posebice postmoderne književnosti. 3. Kritički prosuđivati vezu između književnog teksta i društveno-povijesnog konteksta. 4. Analizirati one pojave i fenomene starije hrvatske književne kulture koji su ostali zapamćeni u novijoj hrvatskoj književnoj kulturi te istražiti razloge i izvore takva kulturnog pamćenja. 5. Argumentirano izložiti značenje koje je pojedini segment starije hrvatske književnosti zadobivao u generički različitim djelima novije hrvatske književnosti. 6. Odrediti smjerove, moduse, značenja i smislove koje su stariji hrvatski pisci i njihova djela zadobivali u novijoj, posebice suvremenoj hrvatskoj književnosti. 7. Sintetizirati i argumentirano vrednovati recepciju stare hrvatske književnosti u različitim razdobljima novije hrvatske književnosti. 8. Analizirati i interpretirati moduse pamćenja kanonskih pisaca i njihovih djela u djelima pisaca novije hrvatske književnosti. 9. Kritički prosuđivati različite odnose novijih kulturnih koncepcija prema baštini, kanonu, mitovima starije hrvatske književne kulture.
1. Pojam kulturnog pamćenja, razlika između individualnog i kolektivnog pamćenja. Pojam intertekstualnosti i dijalogičnosti. Pojam citatnosti (teorijski uvidi). 2. Starija hrvatska književnost i procesi njezine kanonizacije u 19. i 20. stoljeću. Mjesto Marka Marulića, Marina Držića i Ivana Gundulića kao kanonskih pisaca i kulturnog kapitala. Dubrovnik kao simbol kulturnog kapitala u raznih pisaca 19. i 20. stoljeća. 3. Marin Držić kao poticaj suvremenoj hrvatskoj književnosti. Marin Držić i tumačenja njegovih idejnih koncepcija od M. Krleže do L. Paljetka. M. Držić kao intertekst S. Šnajderu i T. Mujičiću – B. Senkeru – N. Škrabe. 4. Marin Držić i njegov Dundo Maroje u dijalogu s M. Matkovićem, F. Šehovićem i L. Paljetkom. 5. Ivan Gundulić i uspostava njegova kanona u 19. stoljeću (ilirizam, I. Mažuranić, A. Šenoa). Krležino osporavanje Gundulića u Baladama Petrice Kerempuha. 6. Ivan Gundulić kao poticaj suvremenim hrvatskim piscima (I. Slamnig, L. Paljetak) 7. Marko Marulić kao otac hrvatske književnosti u viziji T. Ujevića i suvremenih lirika. 8. Marulićeva Judita u dijalogu s M. Gavranom, B. Senkerom i P. Pavličićem. 9. Cvijeta Zuzorić i Katarina Zrinska Frankopan u pamćenju hrvatskih pisaca (Tresić Pavičić, L. Paljetak i drugi). 10. Opsada Sigeta i njezini odrazi u književnosti 19. i 20. stoljeća. 11. Zrinski i Frankopani u hrvatskoj književnosti. 12. Utjecaj franjevačkih kronika na I. Andrića, M. Jergovića i J. Mlakića. 13. Modusi dijaloga starije i novije hrvatske književnosti (od adoracije do negiranja). 14. Zaključci: kultura pamćenja, kolektivno pamćenje, zaborav i sjećanje. Ideološke funkcije književnosti u društvenim i političkim procesima. Estetski dosezi intertekstualnosti. 15. Evaluacija.
1. Primarna literatura
Marin Držić: Djela
Ivan Gundulić: Djela Marko Marulić: Judita
Eugen Kumičić: Urota zrinjsko-frankopanska (1899)
Miroslav Krleža: O našem dramskom repertoaru (1948) Miroslav Krleža: Balade Petrice Kerempuha (1936)
Marijan Matković: General i njegov lakrdijaš (1969) Ivan Slamnig: Plavkovićev bal na vodi (1966) Ivan Slamnig: Dronta (1981) Feđa Šehović: Vidra (1980, 1994); Oslobađanje đavola (1987) Luko Paljetak: Pjesni na dubrovačku (Dubrovnik 1997)
Tahir Mujičić, Boris Senker, Nino Škrabe: Novela od stranca ili Firenze, stanotte sei gala (u: Porod od tmine, Zagreb 1979)
Slobodan Šnajder: Držićev san (u: Glasi iz dubrave, Zagreb 1986) Pavao Pavličić: Koraljna vrata (1990) Luko Paljetak: Skroviti vrt: Dnevnik Cvijete Zuzorić, plemkinje dubrovačke (2004) Luko Paljetak: Marin (Zagreb 2011) Vedri Vidra. Pjesme za 500. obljetnicu rođenja Marina Držića Vidre (1508–1567), prir. M. Vuković, Split – Dubrovnik 2008.
Boris Senker: Prikazanje kreposna života, junačkih djela i blage smrti te uznesenja u povijest pobjednice Judit (u: Tri glavosjeka, Zagreb 2004)
Miro Gavran: Judita (Zagreb 2001)
Pavao Pavličić: Pokora (Zagreb 1998)
Ivo Andrić: Travnička hronika (1945)
Miljenko Jergović: Gloria in excelsis (Zagreb 2005)
Josip Mlakić: Tragom zmijske košuljice (Zagreb 2007)
2. Sekundarna literatura
Kultura pamćenja i historija, ur. M. Brkljačić i S. Prlenda, Zagreb 2006. Intertekstualnost & intermedijalnost, ur. Z. Maković i dr., Zagreb 1988. Intertekstualnost & autoreferencijalnost, ur. D. Oraić Tolić i V. Žmegač, Zagreb 1993.
Cultural memory studies: an international and interdisciplinary handbook, ur. Astrid Erll i Ansgar Nünning, Berlin – New York 2008.
Jan Assmann, Kulturno pamćenje: Pismo, sjećanje i politički identitet u ranim visokim kulturama, Zenica 2005.
Graham Allen, Intertextuality, London – New York 2000.
Thomas Stearns Eliot, Tradicija i individualni talent, u: Tradicija, vrijednosti i književna kritika, Zagreb 1999. Dunja Fališevac, Slaga Gunduo o prošastju: Dubrovnik kao izazov hrvatskim liricima 20. stoljeća, u: Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad. Studije o dubrovačkoj književnoj kulturi, Zagreb 2007.
Dunja Fališevac, Kako Držića pamte suvremeni hrvatski pisci, u: Slike starog Dubrovnika. Filološke i književnoantropološke studije, Zagreb 2013.
Linda Hutcheon: Intertekstualnost, parodija i diskurzi povijesti, Republika, 1–3/1994.
M. Solar, Retorika postmoderne, Zagreb 2005.
D. Oraić Tolić, Teorija citatnosti, Zagreb 1990. D. Oraić Tolić, Paradigme 20. stoljeća, Zagreb 1996. Dubravka Oraić Tolić, Muška moderna i ženska postmoderna, Zagreb 2005. Iva Beljan, Pripovijedanje povijesti. Ljetopisi bosanskih franjevaca iz 18. stoljeća, Zagreb – Sarajevo 2011.
Andrea Zlatar Violić, Povijest književnosti: kulturno pamćenje i interpretacija, u: Perivoj od slave: zbornik Dunje Fališevac, ur. T. Bogdan et al., Zagreb 2012, str. 489-496.
Andrea Zlatar Violić, Marin Držić – kulturni kapital Hrvatske?, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XI. (Držić danas. Epoha i naslijeđe) sa znanstvenog skupa održanog od 22. do 24. rujna 2008. godine u Splitu, ur. C. Pavlović i V. Glunčić-Bužančić, Split – Zagreb 2009, str. 7-15.