Denis Bratko rođen je 1966. godine u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Varaždinu. Studij psihologije je upisao 1986. godine na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1990. godine završnim radom pod naslovom Utjecaj zahtjevnih karakteristika eksperimentalne procedure na procjenu pojma "agresivnost". Iste godine je na Odsjeku za psihologiju upisao poslijediplomski studij za znanstveno usavršavanje. Magistarski rad pod naslovom Bihevioralno-genetička analiza verbalnih i spacijalnih sposobnosti: studija blizanaca obranio je 1993. godine, a doktorski rad pod naslovom Genetski i okolinski doprinos individualnim razlikama u ličnosti: longitudinalno istraživanje blizanaca obranio je 1997. godine.

Po završetku diplomskog studija Denis Bratko zaposlio se na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta. U zvanje znanstvenog asistenta izabran je 1994., u zvanje višeg asistenta 1998., u zvanje docenta 1999., u zvanje izvanrednog profesora 2004., u zvanje redovitog profesora 2009. godine, a u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju 2014. godine.

Znanstveni interes Denisa Bratka u najvećoj je mjeri usmjeren na istraživanja individualnih razlika u području ličnosti i sposobnosti, a posebno genetskih i okolinskih doprinosa tim razlikama koristeći pojnaprije metodu studije blizanaca ili obiteljske studije. Do sada je sudjelovao u realizaciji nekoliko desetaka projekata. Tako je primjerice na dva velika međunarodna projekta Ličnost kulture (eng. Personality of Culture) te Genetski i socijalni uzroci individualnih razlika u životnim šansama (eng. Genetic and Social Causes of Life Chances) surađivao s nekim od najistaknutijih istraživača u području psihologije ličnosti, dok su u sklopu njegovog nacionalnog projekta Genetski i okolinski doprinos razvoju ličnosti provedena prva opsežna istraživanja blizanaca u Republici Hrvatskoj. Objavio je više od 75 znanstvenih radova koji su često citirani u svjetskoj literaturi (više od 2700 citata) te 13 stručnih radova, odnosno publikacija. Osim u znanstvenim publikacijama, Denis Bratko je rezultate svojih istraživanja prezentirao i na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Održao je više od 100 priopćenja na znanstvenim skupovima, nekoliko pozvanih predavanja te je organizirao tri pozvana simpozija na prestižnim međunarodnim skupovima iz psihologije ličnosti. Za svoja publicirana istraživanja Denis Bratko je 2007. godine primio godišnju Državnu nagradu za znanost.

Od 1998. do 2004. godine bio je član Upravnog odbora Europskog udruženja za psihologiju ličnosti. U jednom je mandatu bio koordinator Znanstvenog odbora za područje društvenih i humanističkih znanosti Hrvatske zaklade za znanost. Trenutno kao potpredsjednik sudjeluje u radu Matičnog odbora za polje psihologije. Od 2007. do 2009. bio je pročelnik Odsjeka za psihologiju, a od 2009. do 2012. godine prodekan za financije te prodekan za organizaciju i razvoj Filozofskog fakulteta.

Denis Bratko do sada je sudjelovao u recenziji ili evaluaciji brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata, primjerice projekata Ministarstva znanosti i obrazovanja, Hrvatske zaklade za znanost, Poljske zaklade za znanost, itd. Također je izradio nekoliko stotina recenzija raznih radova, knjiga ili drugih publikacija. Stalni je recenzent časopisa Personality and Individual Differences i European Journal of Personality, a recenzirao je i brojne radove za ostale međunarodne i domaće časopise.

Denis Bratko nositelj je i izvođač nekoliko kolegija na razini preddiplomskog, diplomskog, poslijediplomskog i specijalističkog studija Odsjeka za psihologiju. Dosad je kao mentor vodio više od 100 diplomskih, magistarskih, specijalističkih ili doktorskih radova.

Znanstveni interes Denisa Bratka je u najvećoj mjeri usmjeren na područje istraživanja etiologije individualnih razlika u različitim psihološkim svojstvima, u prvom redu u osobinama ličnosti i sposobnostima, ali i u drugim svojstvima koja se iskazuju u ljudskom ponašanju. Proveo je brojna bihevioralno-genetička istraživanja. Riječ je u prvom redu o istraživanjima blizanaca te o istraživanjima trans-generacijskog prijenosa psiholoških svojstava unutar obitelji. Drugi značajan dio znanstvenog interesa Denisa Bratka usmjeren je na međukulturalna istraživanja univerzalnosti i specifičnosti osobina ličnosti u pripadnika različitih kultura, te stereotipima o nacionalnom karakteru. Osim navedenih tema, bavi se i razvojem ličnosti i inteligencije, te povezanošću individualnih razlika u tim svojstvima s brojnim drugim društveno relevantnim domenama.

Znanstveni opus Denisa Bratka relevantan je na svjetskoj razini. Objavljivao je radove u najprestižnijim svjetskim časopisima kao što su to, primjerice, Science, Psychological Bulletin, Journal of Personality and Social Psychology, Assessment, Journal of Personality, European Journal of Personality, Journal of Research in Personality, Intelligence, Emotion, Developmental Psychology, Psychology and Aging, Personality and Individual Differences, Twin Studies and Human Genetics, Journal of Cross-Cultural Psychology, Journal of Sleep Research, Sex Roles, International Journal of Psychology, Journal od Child and Family Studies, Anthrozoös, Scandinavian Journal of Psychology, Europe's Journal of Psychology, Journal of Ethnic and Migration Studies, Journal of Happiness, Journal of Business Research, itd. Neki od navedenih časopisa imaju najveći čimbenik odjeka u području psihologije ili u znanosti uopće. Primjerice, čimbenik odjeka časopisa Science iznosi 41.06, časopisa Psychological Bulletin 16.41, časopisa Journal of Personality and Social Psychology 5.92, a i ostali časopisi u kojima je objavljivao su izuzetno utjecajni. Objavio je više od 75 znanstvenih publikacija od kojih je većina zastupljena u relevantnim citatnim bazama za područje društvenih znanosti, kao što su to Scopus odnosno Web of Science (WoS). Bibliometrijska analiza pokazuje da su radovi Denisa Bratka u bazi Scopus citirani više od 2 700 puta, dok pregled baze WoS pokazuje više od 2 675 citata. Citatna baza Google Scholar, koja je manje selektivna, pokazuje da se njegove publikacije u drugim izvorima spominju čak više od 6.675 puta.

Znanstveni doprinos radova Denisa Bratka je višestruk. On se prvenstveno očituje u području genetike ponašanja, međukulturalne psihologije, razvoju ličnosti, razvoju strukturalnih teorija i metoda mjerenja ličnosti te općenito u području istraživanja individualnih razlika u ličnosti i inteligenciji i njihovom vezom s životnim ishodima važnim na individualnoj i društvenoj razini. Područje genetike ponašanja trenutno je jedno od najpropulzivnijih područja znanosti. Denis Bratko se njime počeo baviti u trenutku njegova uzleta na svjetskoj razini i snažno je doprinio njegovom razvoju kako hrvatskoj, tako i u međunarodnim razmjerima. Dosad je pokrenuo četiri velike studije blizanaca i velik broj obiteljskih istraživanja tako da je hrvatska trenutno, prema broju nezavisnih bihevioralno-genetičkih istraživanja u području psihologije ličnosti, među vodećim zemljama u svijetu. U području međukulturalnih istraživanja ličnosti Denis Bratko bio je dio istraživačkog tima koji je objavio vjerojatno najrelevantnije svjetske radove u tom području. Ti se radovi tiču pitanja točnosti stereotipa o nacionalnom karakteru odnosno osobina ljudi koji pripadaju različitim kulturama, pitanja univerzalnosti Pet-faktorskog modela ličnosti, pitanja točnosti percepcije dobnih i rodnih razlika u ličnosti u pripadnika različitih kultura. Navedeni radovi su snažno doprinijeli razvoju psiholoških teorija koje objašnjavaju strukturu i razvoj ličnosti, razumijevanju izvora stereotipa i njihove utemeljenosti, kao i razvoju potpuno novog područja koje bi se moglo nazvati geografijom ličnosti. Treba napomenuti da su navedeni radovi izrađeni u koautorstvu s nekim od najvećih svjetskih imena u području psihologije ličnosti kao što su to, primjerice P. Costa i R. McCrae.
Od ostalih relevantnih radova Denisa Bratka posebno treba istaknuti posebnu vrijednost imaju istraživanja razvoja ličnosti, te istraživanja povezanosti ličnosti i inteligencije s vrlo važnim životnim ishodima kao što su to, primjerice školski uspjeh, prosocijalno ponašanje ili predrasude. Navedeni radovi imaju veliku vrijednost jer pokazuju da dispozicije mogu utjecati na važne životne ishode, ali i na fenomene koji imaju izuzetnu važnost na društvenoj razini.