Višnja Josipović Smojver radi kao redovita profesorica u trajnom zvanju na Odsjeku za anglistiku, a trenutno je i predstojnica Katedre za engleski jezik. Predaje Fonetiku i fonologiju studentima dodiplomskog studija anglistike, Engleski širom svijeta na diplomskome lingvističkom studiju anglistike te Suvremene fonološke teorije na poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike. Najuži predmet interesa joj je pojava stranog akcenta u izgovoru. To je bila i tema njezinog magistarskog rada, u kojem se usredotočuje na segmentnu razinu, kao i doktorske disertacije, koja se bavi prozodijskim aspektom razlika između hrvatskog i engleskog. Objavila je i niz radova iz područja fonetike i fonologije, od kojih valja istaći sveučilišni udžbenik iz fonetike i fonologije, Phonetics and Phonology for Students of English te znanstvenu monografiju Suvremene fonološke teorije (2017). Sudjelovala je na domaćim i međunarodnim skupovima. Najnoviji predmet njezinog interesa je engleski kao lingua franca.

Znanstvena i stručna djelatnost dr. sc. Višnje Josipović Smojver prvenstveno obuhvaća područje fonetike i fonologije engleskoga jezika, posebice tematiku vezanu za fenomen stranog akcenta u izgovoru i s tim usko povezano područje učenja izgovora stranog jezika. U tri navrata usavršavala se u inozemstvu. U akademskoj godini 1988 jedan semestar je provela na Odsjeku za lingvistiku i fonetiku University Collegea u Londonu kao stipendist Britanskog fonda. Akademsku godinu 1989/1990 provela je na Odsjeku za lingvistiku Sveučilišta Massachusetts, Amherst, SAD, gdje je slušala kolegije doktorskog studija lingvistike i započela pripremu za izradu svoje doktorske teze o temi iz kontrastivne intonologije zasnovanoj na dvotonskom generativnom kompozicijskom pristupu. Rad na tezi privela je kraju tijekom akademske godine 1992/1993, kada je prilikom boravka na Odsjeku za slavistiku Sveučilišta Nottingham, Velika Britanija, radila kao lektor za hrvatski jezik i ujedno dobila priliku za korištenje biblioteke i fonetskog laboratorija, u kojemu je obavila eksperimentalni dio svog istraživanja za doktorski rad. U jednom kraćem razdoblju izučavala je usvajanje hrvatskoga kod blizanaca i o tome objavila dva rada koja su posebna po tome što obrađuju još uvijek neistraženo područje hrvatskoga jezikoslovlja. Međutim, do najvažnijeg pomaka u pristupničinu znanstvenom interesu dolazi usredotočenjem na engleski kao globalni jezik, što se podudara s pojavom novog predmeta znanstvenog istraživanja u svjetskoj anglistici, novonastale inačice engleskog jezika, engleskoga kao lingua franca (ELF), koja danas ima najveći broj govornika u svijetu. Riječ je o inačici engleskoga jezika koju u međusobnoj komunikaciji koriste neizvorni govornici engleskoga koji ne dijele isti prvi jezik. Ta varijanta engleskoga u svojemu izgovoru teži prvenstveno međunarodnoj razumljivosti, što podrazumijeva davanje prednosti razumljivosti izgovora pred slijepom imitacijom izvornih govornika. U tom kontekstu dr. Josipović Smojver domaćoj i međunarodnoj javnosti putem svojih radova prezentiranih na međunarodnim skupovima i objavljenih u međunarodnim publikacijama, najčešće u koautorstvu s mlađim kolegom dr. M.M. Stanojevićem, ukazuje na obilježja tzv. glokalne inačice engleskoga jezika u Hrvatskoj, tj. inačice koja je ujedno i globalna i lokalna, budući da nosi neka tipična obilježja koja odražavaju nacionalni identitet njezinih hrvatskih korisnika. Ispitujući u svim tim istraživanjima i stavove korisnika ELF, učenika, studenata i profesora, dr. Josipović Smojver u svojim radovima o glokalnoj inačici engleskoga u Hrvatskoj kroz svoje radove o ELF ukazuje i na važne implikacije koje pojava ELF ima za učenje i poučavanje engleskoga jezika u Hrvatskoj. One se mogu sažeti kao pomak težišta pri izgovaranju i poučavanju engleskoga sa slijepe imitacije samo jednoga, prestižnog tipa engleskoga izgovora (u nas dosad najčešće britanskoga RP ili američkoga GenAm) prema nekom međunarodno što razumljivijem izgovoru, koji napuštanjem 'kulta' izvornog govornika može bez osjećaja inferiornosti i potrebe za isprikom na diskretan način odražavati govornikov nacionalni identitet. U poučavanju engleskoga to implicira sustavno izlaganje što većem broju varijeteta engleskoga, uključujući i engleski kao drugi jezik i ELF te razvijanje strategija komunikacijske fleksibilnosti s ciljem povećanja međunarodne razumljivosti i efikasnosti komuniciranja. Dr. Josipović Smojver autorica je brojnih znanstvenih i stručnih radova, od kojih valja istaći sveučilišni udžbenik Phonetics and Phonology for Students of English. Izlagala je na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Radila je na ukupno 6 znanstvenih projekata, od kojih na pet kao suradnik, a na jednome kao voditelj. Svaki od tih projekata rezultirao je odgovarajućim publikacijama.