Damir Ljubotina rođen je 1965. godine. Na Filozofskom fakultetu zaposlen je od 1988. godine, a 2016. godine izabran je u zvanje redovitog profesora. Na preddiplomskom studiju psihologije nositelj je kolegija Uvod u teoriju testova. Na diplomskom studiju suvoditelj je kolegija Psihometrija, te samostalni nositelj kolegija Psihodijagnostičke metode, Multivarijatne analize: dimenzionalni modeli i Primjena računala u psihologiji. U okviru doktorskog studija psihologije na Odsjeku za psihologiju nositelj je kolegija Primjena multivarijatnih metoda i Suvremeni pristupi u teoriji testova: modeli i aplikacije. Na poslijediplomskom studiju Prirodoslovnog fakulteta u Splitu nositelj je kolegija Mjerenje ishoda obrazovnih procesa. Od 1996. do 1998. sudjelovao je kao gostujući nastavnik u izvođenju nastave iz kolegija Psihometrija na Odsjeku za psihologiju Filozofskog Fakulteta u Sarajevu. Bio je član Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu (2007. – 2010.) i suradnik Ureda za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. Osnivač je i urednik Glasnika Ureda za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju od 2008. do 2010. Od 2011. do 2014. bio je stručni savjetnik za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu.
Završio je edukaciju u organizaciji Agencije za znanost i visoko obrazovanje te stekao certifikat za stručnjaka vanjske neovisne periodične prosudbe sustava osiguravanja kvalitete na visokim učilištima.
U razdoblju od 2007. do 2013. bio je član stručne radne skupine za psihologiju pri Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja te je koautor više od 15 testova znanja iz psihologije za državnu maturu u tom razdoblju. Održao je više edukacija za članove stručnih radnih skupina pri Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja s temom "Uvod u konstrukciju testova znanja".
Od 1994. radio je kao istraživač na projektima psihosocijalne pomoći prognanicima i izbjeglicama, koje je Međunarodni Centar za žrtve torture iz Kopenhagena (IRCT/RCT - International Rehabilitation Councile for Torture Victims) provodio u Hrvatskoj. Član je i suradnik Društva za psihološku pomoć iz Zagreba.
2008. bio je predsjednik Programskog i organizacijskog odbora XIX. Dana Ramira i Zorana Bujasa i proslave 80. godišnjice studija psihologije u Hrvatskoj, a u više navrata bio je član Programskog odbora ovoga znanstvenog skupa. Sudionik je i voditelj šest Ljetnih psihologijskih škola Odsjeka za psihologiju.
Jedan je od osnivača, a od 2009. i voditelj Centra za psihodijagnostičke instrumente pri Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta. Od 2011. voditelj je Centra za primijenjenu psihologiju. Bio je predstojnik Katedre za psihometriju, od 2019. do 2021. zamjenik pročelnice Odsjeka, a od 2021. do 2023. pročelnik Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Član je Odbora za znanost, umjetnost i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnik je Godišnje nagrade Filozofskoga fakulteta za 2023. godinu.

Glavna područja znanstveno-istraživačkog rada su psihometrija i teorija testova, psihodijagnostika, te područje traumatskog stresa, odnosno evaluacija tretmana. Ukupno je objavio više od 40 znanstvenih radova i 15 stručnih članaka, (su)urednik je četiri, te koautor jedne knjige. Sudjelovao je na više od 60 znanstvenih i stručnih skupova. Bio je glavni istraživač u dijelu projekta EU (kategorija FP5 - Framework Program) “Treatment seeking and treatment outcomes in people suffering from posttraumatic stress following war and migration in the Balkans” (2002.-2006.). Voditelj tehnologijskog istraživačkog projekta «Razvoj, standardizacija i psihometrijska validacija testova kognitivnih sposobnosti» (MZOŠ RH) (2007.-2013.). Voditelj projekta Vrednovanje kvalitete nastave na Sveučilištu u Zagrebu (Sveučilište u Zagrebu) (2007.-2010.), a sudjelovao je u većem broju domaćih i međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata. Autor je više od 30 različitih psihologijskih mjernih instrumenata iz područja znanja, općeg obrazovanja, kognitivnih sposobnosti i ličnosti.


Poveznice na Google Scholar profil i popis radova u bazi CROSBI:

http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=192334
https://scholar.google.hr/citations?user=0GGd0RIAAAAJ&hl=hr