Doc.dr.sc. Monica Priante diplomirala je u Italiji povijest europske civilizacije na Katoličkom sveučilištu u Milanu. Kao stipendistica Europske unije, nastavila je svoja znanstvena istraživanja u Hrvatskoj gdje je 2013. doktorirala modernu i suvremenu povijest na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Nakon doktorata usredotočila je svoja istraživanja na kulturnu povijest Italije i Europe u devetnaestom stoljeću i u tom području je surađivala s nekoliko hrvatskih sveučilišta (Sveučilište u Rijeci i Filozofski fakultet u Zagrebu) te s Talijanskim institutom za kulturu u Zagrebu gdje je organizirala skupove i izložbe.
Godine 2018. završila je Master „Insegnare italiano a stranieri L2” pri ICOTEA Learning Institute (Ispica, Italija). U posljednjih nekoliko godina pohađala je brojne skupove, tečajeve i radionice stručnog usavršavanja za sveučilišne profesore i lektore talijanskog jezika, u organizaciji Društva Dante Alighieri, Sveučilišta u Puli, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta Ca' Foscari, koji su joj pomogli u specijalizaciji poučavanja talijanskog na sveučilišnoj razini. Od 2021. vanjska je suradnica na Odsjeku za talijanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje kao lektorica održava nastavu iz kolegija „Talijanski jezik 1.2.“. Također je surađivala sa Odsjekom za talijanistiku 2015. godine kada je u zimskom semestru održavala lektorske vježbe na kolegiju „Usmena i pismena kompetencija 1.“. Od 2019. godine vanjska je suradnica na Katoličkom bogoslovnom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem je nositelj i izvođač kolegija „Talijanski jezik u akademske svrhe 1. i 2.“; „Talijanski jezik za Teologe 1 i 2“. Od 2015. godine vanjska je suradnica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu na kojem je nositelj i izvođač kolegija „Biskup Josip Juraj Strossmayer“ i Talijanski jezik i kultura 1, 2 i 3“. Ovaj potonji kolegij je sufinanciralo talijansko Ministarstvo vanjskih poslova kroz projekte međunarodne kulturne suradnje. Također, radi kao suradnica na projektu „Jezični laboratoriji talijanskog jezika“ koji također financijski podržava talijansko Ministarstvo vanjskih poslova, a koji se od 2015. provodi u osnovnim i srednjim školama u Zagrebu. Već nekoliko godina surađuje s Odsjekom za talijanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao mentorica za nastavnu praksu studenata nastavničkog smjera diplomskog studija. Od 2004. do danas živi u Zagrebu, bavi se istraživačkim radom i radi kao nastavnik talijanskog u školama stranih jezika (ABC/Talijanskog Instituta za kulturu: tečajevi talijanskog jezika i kulture, Društvo Dante Alighieri Zagreb). Nakon dugogodišnje suradnje s Društvom Dante Alighieri u Zagrebu, 2018. izabrana je za predsjednicu Društva i aktivno je vodila nekoliko projekata za širenje talijanskog jezika i kulture. Više godina radi kao lektor udžbenika i drugih nastavnih materijala za predmet Talijanski jezik , surađuje sa AZOO-om na državnom natjecanju Talijanskog jezika i s NCVVO na izradi materijala na državnu maturu.
U posljednjih nekoliko godina svoja istraživanja je usredotočila na aspekte kulturalne tanatologije s posebnim osvrtom na kulture smrti na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće.
Od 2020. godine je suradnica u znanstveno-istraživačkom projektu „Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština“ (HRZZ IP-2019-04-5897).
Objavila je jednu znanstvenu monografiju i više znanstvenih radova u domaćim i stranim publikacijama te izlagala na brojnim međunarodnim konferencijama. Cjelovita bibliografija dostupna je na: https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/346260

Popis radova:

Priante Monica (2019.). L'ultimo saluto- Posljednji pozdrav: i necrologi nella stampa italiana e croata contemporanea, u: Sguardo sull'immaginario italiano Aspetti linguistici, letterari e culturali; Moscarda Mirković E., Habrle, T. (ur). Galižana: Università degli studi 'Juraj Dobrila' di Pola - Facoltà di Studi interdisciplinari, Italiani e Culturali- Dipartimento di Studi Italiani. Str. 241-265, ISBN: 978-953-8278-25-9. (Pregledni rad)

Priante Monica (2016.). Pripovijedanje nacije u povijesnim tragedijama Mirka Bogovića,
Cris: časopis Povijesnog društva Križevci XVIII/2016, 1/2016.:Križevci; str. 67-73. ISSN: 1332-2567. (Izvorni znanstveni rad)

Priante Monica (2015.) Povijest emocija i smrt. Primjeri iz talijanske historiografije, Historijski zbornik LXVIII- 2/2015 Zagreb, str. 383-388 ISSN: 0351-2193. (Stručni rad)

Priante Monica (2014.). Giuseppe Garibaldi, hero in the Piedmont of the Balkans: reception of the narrative of the Italian Risorgimento in the Serbian press, u Balcanica (ur.) Pavlović G. V. i Bataković D.; Beograd: Institute for Balkan Studies of the Serbian Academy of Sciences and Arts, str. 45-59. ISBN: 978-86-7179-082-6. (Izvorni znanstveni rad)

Priante Monica – Janković Branimir. (2012.) Prikaz-Slaviti naciju operom. Izvedba opere I Vespri siciliani Giuseppea Verdija u Torinu 18. ožujka 2011, Historijski zbornik 1/2012: Zagreb, str. 550-554. ISSN: 0351-2193. (Stručni rad)

Priante Monica. (2011.) Zavodljivost Risorgimenta/Tribina "Prisjećanje na književnost ujedinjene Italije (1861.-2011.): Ispovijesti jednog Talijana - Ippolito Nievo poslije 150 godina", Knjižnica i čitaonica B. Ogrizovića, Zagreb, 24. veljače 2011, Historijiski zbornik 1/2011: Zagreb, str. 268-272. ISSN: 0351-2193. (Stručni rad)

Priante Monica. (2006.) Strossmayer i Talijani, objavljen u: Josip Juraj Strossmayer, povodom 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti, (ur.) Kaštela S.; Zagreb: HAZU, str. 81-92. ISBN:978-953-154-751-2. (Izvorni znanstveni rad)

Priante Monica. (2011.) Croazia, u: Il mondo ci guarda. L’unificazione italiana nella stampa e nell’opinione pubblica internazionali (1859-1861), (ur.) Cammarano F. i Marchi M. ; Firenze: Mondadori Education, str. 99-112. ISBN: 978-88-00-74375-4. (Izvorni znanstveni rad)

Znanstvena monografija
Priante Monica–Slavko Slišković. (2016.) Tondini i Strossmayer jedinstveni za jedinstvo, Zagreb, Kršćanska sadašnjost.

Sudjelovanja na skupovima:

Split 2021: Da Dante ad oggi: malattie, epidemie e pandemie nella lingua, nella letteratura e nella cultura. Izlaganje: Una guerra senza guerra: metafore della Pandemia.

Zagreb 2020.: COVID-19 u humanističkoj perspektivi: Mutacije straha i kulturne promjene. Izlaganje: Strah od umiranja u samoći.

Zadar 2018.: Međunarodni znanstveni skup Književnost, umjetnost, kultura između dviju obala Jadrana, izlaganje: „Ne danno il triste annuncio”. Le necrologie nella stampa italiana e croata tra le due guerre mondiali; u organizaciji: Odjel za talijanistiku Sveučilišta u Zadru;

Pula 2017.: Međunarodni znanstveni skup povodom 40. godišnjice studija talijanistike u Puli. Prikazi i imaginariji talijanske kulture/ Immagini e immaginari della cultura italiana, izlaganje: „L'ultimo saluto- Posljednji pozdrav: i necrologi nella stampa italiana e croata contemporanea“; u organizaciji: Odjel za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Zagreb 2012.: IV. Kongres Hrvatskih povjesničara, izlaganje: "Sloboda pripovijedanja nacije. Konstrukcija nacional-patriotskog narativa u devetnaestostoljetnoj prozi".

Zagreb 2011.: Zamišljajući Italiju: izgradnja jedne nacije, izlaganje: "Ustanici, sluge ili junaci? Recepcija narativa talijanskog Risorgimenta u Banskoj Hrvatskoj i u Srbiji"; u organizaciji: Veleposlanstva Italije u Zagrebu, Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu, Poslijediplomskog doktorskog studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Predavanja:

Ciklus predavanja: Incontro con l'opera/ Susret s operom. (Talijanski institut za kulturu u Zagrebu), 2019.:
-Susret s operom: Attila – Giuseppe Verdi;
-Susret s operom: Tosca - Giacomo Puccini;
-Susret s operom: Cavalleria rusticana - Pietro Mascagni;

Verdi susreće Shakespearea: "Macbeth", "Othello" i "Falstaff". Predavanje održana u sklopu ciklusa "Shakespeare i glazba" povodom obilježavanja 400. obljetnice pjesnikove smrti. (Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu), 2016.;

Ciklus predavanja: Iza scene talijanskog Risorgimenta: zavodljivost Opere. (Talijanski institut za kulturu u Zagrebu/Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Zagreb), 2016.:
- “Oh mia patria sì bella e perduta! Oh Italia si bella e perduta”. Kada je Opera postala instrument političke propagande;
- “Siamo tutti una sola famiglia, pugnerem colle braccia, co' petti”. Kako je Opera postala instrument političke propagande;

Dietro le quinte del Risorgimento italiano: La seduzione dell'Opera. /Iza scene talijanskog Risorgimenta: Zavodljivost Opere. (Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu), 2013;

Preporodi: glazba i nacionalizam. Talijanski Risorgimento, Književnost, Glazba: Verdi, Wagner, Smetana. (Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci), 2012.;

150 anni dopo, l'Italia seduce ancora? (Odsjek za talijanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), 2011.