Naziv
Europska i svjetska povijest nakon 1945. godine
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
8
Šifra
52635
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Upoznati studente sa procesima druge polovice dvadesetog stoljeća u svijetu, pokazati koje su se strukture promijenile, kako razlikovati Hladni rat kao povijesnu epohu i sustav u međunarodnim odnosima. Cilj je pokazati kako i koliko je svijet danas do kraja određen zbivanjima nakon završetka Drugog svjetskog rata. Obzirom da je riječ o razdoblju o kojem postoji obilje arhivskog materijala različitog tipa, cilj je pokazati kako se istražuje druga polovica 20. stoljeća, koje poteškoće postoje s arhivskim materijalom i sl.
Sadržaj
  1. Uvod u problematiku. Zašto se ne slažemo oko gledanja na prošlo? Drugi svjetski rat. Što je Hladni rat i kada prestaje? Koje vrijeme živimo danas?
  2. Posljedice Drugog svjetskog rata. Marshallov plan. Trumanova doktrina. Infromacijski biro komunističkih partija. Containment.
  3. Dekolonizacija. Nastanak židovske države.
  4. Kina i zemlje Azije.
  5. Korejski rat. Staljin i promjene nakon 1953. Krize u Istočnoj Njemačkoj, Poljskoj, Mađarskoj. Život i politika u Sovjetskom Savezu. Istočnoeuropske diktature. Nikita Hruščov i Leonid Brežnjev.
  6. Latinska Amerika u Hladnom ratu. Zaljev svinja 1961. i Kubanska raketna kriza 1962.
  7. Berlinski zid. Europa. Nesvrstane i neutralne zemlje.
  8. KOLOKVIJ 1
  9. Praško proljeće 1968. Njemačka. Willy Brandt.
  10. Vijetnamski rat od 1954. do predsjednika Forda. Detente. Trijangularna diplomacija. Nixon u Rumunjskoj, Jugoslaviji, Kini i SSSR-u. Henry Kissinger.
  11. Angola. Etiopija. Rodezija-Zimbabve. Bliski istok, rat 1973, Camp David. Libija i fronta Polisario.
  12. Sumrak detanta. Sovjetska intervencija u Afganistanu. Drugi Hladni rat.
  13. Islamska revolucija. Iračko-iranski rat. Ronald Reagan. 1.LIPANJ KRAJNJI JE ROK ZA PREDAJU SEMINARSKOG RADA
  14. Mihael Gorbačov. Povelja 77 i skleroza socijalističkih režima. Pad Berlinskog zida. Završetak Hladnog rata. Raspad Sovjetskog Saveza.
  15. Svjetska gospodarska kriza 2009. godine. Kraj liberalnog kapitalizma? Kojim putem u drugo desetljeće 21. stoljeća? Pitanja, dogovor za ispit.

Ishodi učenja
  1. Usvojiti vještinu kritike izvora u 20. stoljeću, usvojiti kako se istražuje obilje različite arhivske građe
  2. Razvijanje kulture dijaloga, rasprave i argumentiranja o temama iz 20. stoljeća
  3. Usvojiti vještinu interpretacije različite literature koja o istom često piše na posve različiti način
  4. Shvatiti osnovne procese drugoj polovici 20. stoljeća, različite sustave i ideologije
  5. Razumijevati totalitarne sustave 20. stoljeća na istoku, u Aziji, u Latinskoj Americi; južnoj Europi
  6. Studenti bi morali razumjeti temeljne procese koji su doveli do dekolonizacije i raspada kolonijalnih carstava
Metode podučavanja
Klasično, frontalno predavanje i seminari. Seminar je integralni dio nastave i njegovo pohađanje je obvezno, baš kao i pohađanje nastave. Kako se na seminaru radi drukčije no na predavanju, analizira filmska i arhivska građa, više raspravlja o pročitanom i analiziranom, obavezno je pisanje seminara i izlaganje. Poznavanje stranih jezika, ponajviše engleskog, pa onda i njemačkog, idealno ruskog itd., kao i svih ostalih jezika, uključujući i malih i susjednih (slovenskog, poljskog itd.), gotovo da je nužno za svako bolje proučavanje bilo kojeg fenomena iz prošlog (prije svega prošlog) stoljeća.
Metode ocjenjivanja
Ispiti su pismeni. Uključivat će niz tzv. ID-pitanja (u kojima će osnovne ličnosti ili fenomene trebati objasniti ili opisati u nekoliko rečenica) i opsežnijih, esejističkih, pitanja u kojima ćete moći povezati podatke iz više knjiga koje ste pročitali. ID-pitanje tako može biti: Marshallov plan ili Drugi hladni rat ili se od vas može tražiti da u nekoliko riječi opišete tko je bio Dwight Eisenhower ili Alexander Dubček. Esejističko pitanje od vas može tražiti da argumentirate, obrazložite i na detaljima pokažete kako je tekao proces dekolonizacije, kako se poslije završetka Drugog svjetskog rata integrirala Europa, obrazložite kada je započeo Hladni rat i sl. Tijekom pohađanja predavanja pisat ćete dva kolokvija, prvi nakon 7. tjedna, a drugi odmah po završetku nastave. Ocjenu tako, osim aktivnosti na seminaru i satu i redovitog pohađanja nastave, određuje uspjeh kolokvija i seminarskog rada. Model ocjenjivanja bit će: ODLIČAN: 90 – 100 BODOVA VRLO DOBAR: 77 – 89 BODOVA DOBAR: 64 – 76 BODA DOVOLJAN: 51 – 63 BODA Studenti koji ne polože neki od kolokvija ili ne predaju seminar na vrijeme, polažu cjelokupno gradivo.

Obavezna literatura
  1. Henry Kissinger, Diplomacija, Golden marketing, Zagreb 1999. (poglavlja 16 do 31).
  2. David S. Painter, Hladni rat, Povijest međunarodnih odnosa, Srednja Europa, Zagreb 2002.
  3. Peter Calvocoressi, Svjetska politika nakon 1945., Nakladni zavod Globus, Zagreb 2003
  4. Eric Hobsbawm, Doba extrema, Zagreb:Zagrebačka naklada 2008.
Dopunska literatura
  1. Odd Arne Westad, Globalni Hladni rat, Golden marketing/Tehnička knjiga, Zagreb 2009. (izabrani dijelovi).
  2. Dan Diner, razumjeti stoljeće, Općepovijesno tumačenje. Zagreb:Fraktura 2013.

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 6. semestar