Naziv
Filozofija odgoja
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS bodovi
4
Šifra
59513
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Nastavni program predmeta čine filozofske refleksije o odgoju koje razmatraju temeljne aspekte ljudskog nastojanja da, posredstvom učenja, razvije intelektualne i emocionalne dispozicije, rekonstruira iskustva i kulturno obnovi život. U središtu pozornosti su tri aspekta filozofije odgoja: a) analitički aspekt (problematiziranje pojmova odgoja, obrazovanja, učenja i poučavanja, nastavnog autoriteta i nastavnih očekivanja); b) kritički aspekt (kritika ideologija, obrana razboritoga vrijednosnog pluralizma, spoznajni i voljni čimbenici građanskih i državljanskih kompetencija); c) preskriptivni aspekt (radikalno umno preispitivanje života, kultiviranje humaniteta u univerzalnom poštovanju moralnih osoba, narativna imaginacija koja njeguje suosjećanje i odgovornost). Predmet koncepcijski povezuje istaknuta razumijevanja odgoja u okviru zapadne filozofske tradicije sa suvremenim problemima i izazovima. Cilj nastavnog predmeta, odnosno razvijanje općih i specifičnih kompetencija: osvijestiti i kritički propitati filozofijske pretpostavke odgoja i obrazovanja, što je ne samo prijeko potreban uvjet za refleksiju nastavnog djelovanja i raspravu o edukacijskim ciljevima, nego i stalni filozofski problem.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje; pojam i svrhe odgoja
  2. Uvod u filozofiju odgoja, temeljna pitanja i problemi filozofije odgoja
  3. Koncept budućnosti; odgoj za budućnost
  4. Sokratova majeutika, koncept poučavanja bez učitelja, regenerativna snaga filozofije
  5. Kritičko mišljenje
  6. Platonova paideia – metafizički, politički i duševni red
  7. Aristotelov odgoj po navici i odgoj po pouci, vrline i dobrobit; stoici
  8. Moral i odgoj; pojam moralnog napretka
  9. Razum i odgoj; kultiviranje uma
  10. Emocije i odgoj; odgoj za suosjećanje
  11. Rousseau: odgojna transformacija čovjeka
  12. Humanistički odgojni ideali
  13. Disciplina i autoritet
  14. Suvremene kritičke teorije odgoja i obrazovanja
  15. Završna rasprava

Ishodi učenja
  1. Identificirati i opisati temeljne probleme filozofije odgoja
  2. Analizirati smisao i značenje pojmova odgoja i obrazovanja te razvoja ljudskih sposobnosti
  3. Opisati osnovna prijeporna mjesta i argumentativne sklopove različitih teorija o odgoju.
  4. Primijeniti strukturirani dijalog i kritičko mišljenje u poučavanju
  5. Opisati i kritički vrednovati značaj odgoja i obrazovanja za oblikovanje razborite koncepcije dobrog života i osobne autonomije
  6. Opisati i kritički vrednovati značaj odgoja i obrazovanja za njegovanje i razvijanje građanskih i političkih kompetencija
Metode podučavanja
Predavanja, samostalni zadaci, e-učenje. Temeljna frontalno-predavačka metoda kombinira se sa strukturiranim dijalogom i otvorenom završnom raspravom koja uključuje razmotrene i/ili implicirane probleme i pitanja. Završna rasprava, koja ima ulogu ponavljanja, razjašnjenja, ukazivanja na nove i neriješene implikacije odnosno teme, potiče se na kraju svakog predavanja, odnosno završni termin u semestru u cijelosti je posvećen raspravnom ponavljanju, sintezi i otvaranju novih tema. Potiče se e-učenje putem sustava Omega.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit u prosječnom trajanju od 45 minuta podrazumijeva primjenu sljedećih metoda: 1. metode razgovorne provjere znanja o temeljnim problemima, pitanjima i postavkama filozofske discipline 2. metodu provjere primjerenog razumijevanja i objašnjenja temeljnih pojmova i teorija 3. metodu komparativnih analiza 4. metodu provjeravanja sposobnosti sinteze, primjene i prosuđivanja

Obavezna literatura
  1. Nietzsche, F. ( 2003) Schopenhauer kao odgajatelj (Zagreb: Matica hrvatska)
  2. Hufnagel, E. (2002) Filozofija pedagogike (Zagreb: Demetra), do str. 137.
  3. Canivez, P. (1999) Odgojiti građanina? (Zagreb: Durieux), izabrani dijelovi
  4. Morin, E. (2002) Odgoj za budućnost (Zagreb: Educa)
  5. John Locke, Nekoje misli ob uzgoju, Tiskom H. Lustera, Senj 1890., izabrani odlomci
  6. Jean-Jacques Rousseau, Emil ili ob uzgoju, Naklada Hrvatskog pedagoškog književnog sbora, Zagreb 1889., izabrani dijelovi
  7. Immanuel Kant, Vaspitavanje dece, Bata, Beograd 1991., odlomci 1–31, str. 8–21.
  8. John Stuart Mill, »O slobodi«, u: John Stuart Mill, Izabrani politički spisi, prvi svezak, str. 157–164; str. 186–189.
  9. Michel Foucault, Nadzor i kazna, Informator, Fakultet političkih znanosti, Zagreb 1994., izabrani dijelovi
  10. Hannah Arendt, »Kriza u obrazovanju«, Europski glasnik, sv. 14 (2009), str. 171–189.
  11. Pavao Vuk-Pavlović, »Ličnost i odgoj«, u: Pavao Vuk-Pavlović, Filozofija odgoja, Milan Polić, Ivana Zagorac (ur.), Biblioteka Sabrana djela Pavla Vuk-Pavlovića, knjiga 2, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2016., izabrani tekstovi
  12. Pavao Vuk-Pavlović, »Vrednota i stvaralaštvo«, u: Pavao Vuk-Pavlović, Vrednota u svijetu, Milan Polić (ur.), Biblioteka Sabrana djela Pavla Vuk-Pavlovića, knjiga 3, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2007., str. 95–105.
Dopunska literatura
  1. Platon, Država (FPN – Liber, Zagreb, 1977; Naklada Jurčić, Zagreb, 5. izdanje: 2004).
  2. Aristotel, Nikomahova etika (FPN, Zagreb, 1982; Globus – Liber, Zagreb, 1988; HSN, Zagreb, 1992).
  3. Aristotel (1987), Nagovor na filozofiju (Zagreb: Naprijed).
  4. Richard Sorjabi, Emocije i duševni mir. Od stoičke neuznemiranosti do kršćanskog iskušenja, Sandorf i Mizantrop, Zagreb 2016.
  5. Epiktet, Knjižica o moralu. Razgovori, CID-NOVA, Zagreb 2002.
  6. Descartes, Rene (1951), Rasprava o metodi (Zagreb: Matica hrvatska).
  7. Rousseau, Jean Jacques (1978), Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima / Društveni ugovor (Zagreb: Školska knjiga).
  8. Rousseau, Jean Jacques (1989), Emil ili o vaspitanju (Beograd – Valjevo: Estetika).
  9. Kant, Schelling, Nietzsche (1991), Ideja univerziteta (ur. Despot, Branko) (Zagreb: Globus).
  10. Dewey, John (2002), The school and society (Bristol: Thoemmes).
  11. Dewey, John (1934), Pedagogika i demokratija: Uvod u filozofiju vaspitanja (Beograd: Gen Kon a. d.).
  12. Foucault, M. (1992) Znanje i moć (Zagreb: Globus).
  13. Kant, Schelling, Nietzsche (1991), Ideja univerziteta (ur. Despot, Branko) (Zagreb: Globus).
  14. Fink, Eugen (1998), Uvod u filozofiju (Zagreb: Matica hrvatska).
  15. Nussbaum, Martha C. (1997), Cultivating Humanity: A Classical Defence of Reform in Liberal Education (Cambridge, MA: Harvard University Press).
  16. Illich, Ivan (1972), Dole škole (Beograd: Duga).
  17. Curren, Randall (ed.) (2007), Philosophy of Education. An anthology (Blackwell Publishing).
  18. Rorty O. A. (2003) (ed.) Philosophers on Education (London: Routledge).
  19. Blake, Smeyers, Smith, Standish (2003), The Blackwell Guide to the Phlosophy of Education (Oxford: Blackwell Publishing).

Obavezan predmet na studijima
  1. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij