ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Filozofija odgoja

 

Naziv
Filozofija odgoja
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
4
Šifra
59513
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Cilj nastavnog predmeta je osvijestiti i kritički propitati filozofijske pretpostavke odgoja i obrazovanja. Nastavni program predmeta čine filozofske refleksije o odgoju koje razmatraju temeljne aspekte ljudskog nastojanja da, posredstvom učenja, razvije intelektualne i emocionalne dispozicije. U središtu pozornosti su tri aspekta filozofije odgoja: a) analitički aspekt (problematiziranje pojmova odgoja, obrazovanja, učenja i poučavanja, nastavnog autoriteta i nastavnih očekivanja); b) kritički aspekt (kritika ideologija, obrana razboritoga vrijednosnog pluralizma, spoznajni čimbenici građanskih kompetencija); c) preskriptivni aspekt (univerzalno poštivanju moralnih osoba, njegovanje suosjećanja i odgovornosti). Predmet koncepcijski povezuje istaknuta razumijevanja odgoja u okviru zapadne filozofske tradicije sa suvremenim problemima i izazovima.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje; pojam i svrhe odgoja
  2. Uvod u filozofiju odgoja, temeljna pitanja i problemi filozofije odgoja
  3. Koncept budućnosti; odgoj za budućnost
  4. Sokrat i sokratski dijalog; koncept poučavanja bez učitelja
  5. Kritičko mišljenje; kritička pedagogija
  6. Platonova paideia – metafizički, politički i duševni red
  7. Aristotelov odgoj po navici i odgoj po pouci, vrline i dobrobit; stoici
  8. Moral i odgoj; pojam moralnog napretka
  9. Razum i odgoj; kultiviranje uma
  10. Emocije i odgoj; odgoj za suosjećanje
  11. Rousseau: odgojna transformacija čovjeka
  12. Humanistički odgojni ideali
  13. Disciplina i autoritet; Kant
  14. Suvremene kritičke teorije odgoja i obrazovanja
  15. Završna rasprava

Ishodi učenja
  1. Identificirati i opisati temeljne probleme filozofije odgoja.
  2. Analizirati smisao i značenje pojmova odgoja i obrazovanja te razvoja ljudskih sposobnosti.
  3. Opisati osnovna prijeporna mjesta i argumentativne sklopove različitih teorija o odgoju.
  4. Primijeniti strukturirani dijalog i kritičko mišljenje u poučavanju.
  5. Opisati i kritički vrednovati značaj odgoja i obrazovanja za oblikovanje razborite koncepcije dobrog života i osobne autonomije.
  6. Opisati i kritički vrednovati značaj odgoja i obrazovanja za njegovanje i razvijanje građanskih i političkih kompetencija
  7. Analizirati i povezati obrazovne teorije i prakse.
  8. Integrirati načela filozofije odgoja u pedagogijskoj, didaktičkoj i metodičkoj praksi
  9. Isplanirati i izvesti samostalni istraživački znanstveni rad te izložiti rezultate pred stručnom i znanstvenom javnošću
Metode podučavanja
Predavanja, samostalni zadaci, e-učenje.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit u prosječnom trajanju od 45 minuta uključuje:
1. razgovornu provjeru znanja o temeljnim problemima, pitanjima i postavkama filozofske discipline
2. komparativnu analizu izabranih teorija ili stajališta
3. provjeru razine filozofijske kritičke refleksije o relevantnim pitanjima filozofije odgoja
4. sposobnost analize praktičnih implikacija pojedinih tema filozofije odgoja

Obavezna literatura
  1. David Klooster, Što je kritičko mišljenje?, Metodički ogledi, 9 (2002), str. 87-95.
  2. Bruno Ćurko, Kritičko mišljenje u nastavi filozofije, logike i etike, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2017., str. 91-124.
  3. Hannah Arendt, »Kriza u obrazovanju«, Europski glasnik, sv. 14 (2009), str. 171–189.
  4. Paolo Freire, Pedagogija obespravljenih, Odraz, Zagreb 2002., str. 27–54.
  5. Henry Giroux, "Teachers as Transformatory Intellectuals", Symposium on Understanding Quality Education, str. 1-4.
  6. Immanuel Kant, Vaspitavanje dece, Bata, Beograd 1991., odlomci 1–31, str. 8–21.
  7. Jean-Jacques Rousseau [Žan Žak Ruso], Emil ili o vaspitanju, Valjevo, Beograd 1989., uvodni odlomci
  8. Friedrich Nietzsche, Schopenhauer kao odgajatelj, Matica hrvatska, Zagreb 2003.
Dopunska literatura
  1. Platon, Država (FPN – Liber, Zagreb, 1977; Naklada Jurčić, Zagreb, 5. izdanje: 2004).
  2. Aristotel, Nikomahova etika (FPN, Zagreb, 1982; Globus – Liber, Zagreb, 1988; HSN, Zagreb, 1992).
  3. Aristotel (1987), Nagovor na filozofiju (Zagreb: Naprijed).
  4. Richard Sorjabi, Emocije i duševni mir. Od stoičke neuznemiranosti do kršćanskog iskušenja, Sandorf i Mizantrop, Zagreb 2016.
  5. Epiktet, Knjižica o moralu. Razgovori, CID-NOVA, Zagreb 2002.
  6. Descartes, Rene (1951), Rasprava o metodi (Zagreb: Matica hrvatska).
  7. Rousseau, Jean Jacques (1978), Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima / Društveni ugovor (Zagreb: Školska knjiga).
  8. Rousseau, Jean Jacques (1989), Emil ili o vaspitanju (Beograd – Valjevo: Estetika).
  9. Kant, Schelling, Nietzsche (1991), Ideja univerziteta (ur. Despot, Branko) (Zagreb: Globus).
  10. Dewey, John (2002), The school and society (Bristol: Thoemmes).
  11. Dewey, John (1934), Pedagogika i demokratija: Uvod u filozofiju vaspitanja (Beograd: Gen Kon a. d.).
  12. Foucault, M. (1992) Znanje i moć (Zagreb: Globus).
  13. Kant, Schelling, Nietzsche (1991), Ideja univerziteta (ur. Despot, Branko) (Zagreb: Globus).
  14. Fink, Eugen (1998), Uvod u filozofiju (Zagreb: Matica hrvatska).
  15. Nussbaum, Martha C. (1997), Cultivating Humanity: A Classical Defence of Reform in Liberal Education (Cambridge, MA: Harvard University Press).
  16. Illich, Ivan (1972), Dole škole (Beograd: Duga).
  17. Curren, Randall (ed.) (2007), Philosophy of Education. An anthology (Blackwell Publishing).
  18. Rorty O. A. (2003) (ed.) Philosophers on Education (London: Routledge).
  19. Blake, Smeyers, Smith, Standish (2003), The Blackwell Guide to the Phlosophy of Education (Oxford: Blackwell Publishing).

Obavezan predmet na studijima
Stari studiji
  1. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij