ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Filozofija politike 1

 

Naziv
Filozofija politike 1
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
3
Šifra
51254
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno odslušati za

Cilj
1. Uvesti u probleme i pitanja filozofije politike kroz raščlambu, propitivanje i utvrđivanje temeljnih pojmova konstitucije i opravdanja političke zajednice (politički autoritet, politička obveza, politička sloboda, suverenitet );
2. Razložiti osnovne argumentacijske i povijesne načine legitimacije političkog autoriteta;
3. Oblikovati razboriti normativni okvir za prosudbu političkih institucija
Sadržaj
  1. Narav političke zajednice: problemi i zadaće filozofije politike
  2. Antička i novovjekovna razumijevanja političke zajednice 1
  3. Antička i novovjekovna razumijevanja političke zajednice 2
  4. Narav autoriteta: politički autoritet, politička obveza i politička sloboda
  5. Crkveni i političke autoritet: problem dvostruke obveze i pojam suverenosti
  6. Pojam legitimacije. Oblici legitimacije političkog autoriteta: božansko pravo monarha
  7. Tradicionalističke legitimacije političkog autoriteta
  8. Perfekcionističke legitimacije političkog autoriteta
  9. Kontraktualističke legitimacije političkog autoriteta
  10. Darovni društveni ugovor (Hobbes) i apsolutni politički autoritet
  11. Zastupnički politički ugovor (Locke) i ograničeni pol. autoritet
  12. Transformacijski politički ugovor (Rousseau) i demokratski suverenitet
  13. Suvremeni oblici legitimacije temeljne strukture društva: Rawls i teorija pravednosti
  14. Politički autoritet i građanski neposluh
  15. Završna rasprava

Ishodi učenja
  1. Spoznati posebnu narav političkog djelovanja i političke zajednice
  2. Razumjeti temeljne i posebne zadaće filozofije politke
  3. Odrediti i razumjeti prednosti i terete društvene suradnje
  4. Definirati, opisati i analitički razložiti temeljne pojmove filozofije politke (politički autoritet, politička obveza, politička sloboda)
  5. Njegovati sposobnost uvažavanja i priznavanja vrijednosnog pluralizma i različitih razboritih koncepcija dobrog života
  6. Analizirati i prosuditi političke vrline javne odgovornosti i tolerancije
  7. Kritički analizirati razliku između utopijskog i utopističkog. Vrednovati domašaje realističnih utopija
  8. Poticati razvoj refleksivne političke kulture
  9. Analizirati i prosuditi poveznost političke sfere s drugim područjima i cjelinom zajedničkog života
  10. Primijeniti metodologiju i filozofsko-politčke teorije u prosuđivanju modernih i suvremenih zbivanja
Metode podučavanja
Temeljna frontalno - predavačka metoda kombinira se sa strukturiranim dijalogom i otvorenom završnom raspravom koja uključuje razmotrene i/ili implicirane probleme i pitanja.
Završna rasprava, koja ima ulogu ponavljanja, razjašnjenja, ukazivanja na nove i neriješene implikacije odnosno teme, potiče se na kraju svakog predavanja, odnosno završni, petnaesti termin u semestru u cijelosti je posvećen raspravnom ponavljanju, sintezi i otvaranju novih tema.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit u prosječnom trajanju od 50 minuta podrazumijeva primjenu sljedećih metoda:
1. metode razgovorne provjere znanja o temeljnim problemima, pitanjima i postavkama filozofske discipline
2. metodu provjere primjerenog razumijevanja i objašnjenja temeljnih pojmova i teorija
3. metodu komparativnih analiza
4. metodu provjeravanja sposobnosti sinteze, primjene i prosuđivanja

Obavezna literatura
  1. Strauss, J. Cropsey, Povijest političke filozofije ( poglavlja: Ciceron, Augustin, M. Padovanski, Montesquieu, Hume, Federalisti, Burke, Tocqueville)
  2. Platon, Država
  3. Aristotel, Politika
  4. Machiavelli, Vladar
  5. Morus, Utopija
  6. Hobbes, Levijatan
  7. Spinoza, Politička rasprava; Teologijsko politička rasprava
  8. Locke, Dvije rasprave o vladi; Pismo o toleranciji
  9. Rousseau, Društveni ugovor; Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima
  10. Kant, Pravno - politički spisi (spisi: Što je prosvjetiteljstvo; O općoj izreci, Prema vječnom miru)
  11. Hegel, Osnovne crte filozofije prava
  12. Mill, O slobodi, Razmatranja o predstavničkoj vladavini
  13. Marx, Filozofsko - politički spisi (spisi: Ekonomsko-filozofski rukopisi str. 325-457
Dopunska literatura
  1. Moderna politička teorija (ur. E. Kulenović), Fakultet političkih znanosti, Zagreb 2013
  2. Hinsley, J. H., Suverenitet, A. Cesarec, Zagreb 1992
  3. Bodin, J., Šest knjiga o republici, Politička kultura, Zagreb2002
  4. Raz, J., Moralnost slobode, Kruzak, Hrv. Leskovac 2007
  5. Skinner, Q., The Foundations of Modern Political Thought, I-II, C.O.P. 1978
  6. Coicaud, J.M., Legitimacy and Politics, C.U. P., Cambridge, 2004.
  7. Ward, C., Anarchism, O.U.P., Oxford 2004
  8. Edmundson, W., Three Anarchical Fallacies: An Essay on Political Authority, C.U. P. 1998
  9. Green, L., The Authority of the State, Clarendon Press, Oxford 1988
  10. Gilbert, M., A Theory of Political Obligation, O.U.P. Oxford 2006
  11. The Social Contract from Hobbes to Rawls, (ed. Boucher D. and Kelly P.), Routledge, 1994.
  12. Passarin D'Entreves, A., The Notion of the State, Clarendon Press, Oxford 1967.
  13. Sovereignty in Fragments, (ed. Kalmo H and Skinner Q.) C.U.P. 2010
  14. Weinert M., Democratic Sovereignty, UCL Press, London 2007.

Izborni predmet na studijima
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 3., 5., 7. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3., 5., 7. semestar