ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Filozofija politike 2

 

Naziv
Filozofija politike 2
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
3
Šifra
51255
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za polaganje kolegija se moraju

Cilj
1.) Analizirati temeljne vrednote političke moralnosti zapadnoga moderniteta; 2.) Refleksivno i kritički razmotriti orijentire modernoga političkog djelovanja;
3.) Njegovati načela demokratske kulture te kritičkog i emancipacijskog mišljenja
Sadržaj
  1. Hobbesovo programsko i sistemsko utemeljenje novovjekovne filozofije politike. Teorijski, povijesni i politički kontekst. Hobbesova antropomehanička metoda i koncepcija prirodnog prava i prirodnih zakona.
  2. Hobbesova kontraktualistička legitimacija države: opravdanje političkog autoriteta i političke obveze putem racionalnog izbora pojedinca. Koncepcija darovnog društvenog ugovora.
  3. Lockeova filozofija politike. Teorijski, povijesni i politički kontekst.
  4. Lockeova teorija prirodnog stanja i geneza ideje vlasničkog prava pojedinaca.
  5. Lockeova teorija zastupničkog društvenog ugovora: koncept racionalnog pristanka, političkog povjerenja, konstitucionalizma i teorija opravdanog otpora vladaru.
  6. Javno- moralna i politička vrednota tolerancije: konceptualna analiza i povijesna geneza ideje. Locke i Spinoza.
  7. Filozofija politike J. J. Rousseaua: ishodišna dijagnoza moralne patologije modernoga doba. Razvojne etape Rousseauove misli i osnovne intencije cjeline njegova djela. Rousseauov normativni pojam ljudske prirode.
  8. Rousseauovi emancipacijski projekti u moralnoj terapije čovjeka modernoga doba: pedagoški, politički i naturalistički projekt.
  9. Rousseauov transformativni društveni ugovor i načela političkog prava u republikanski ustrojenoj demokratskoj političkoj zajednici.
  10. Filozofska i politička vrednota slobode.
  11. Filozofske i političke vrednote jednakosti i solidarnosti.
  12. Filozofska i politička vrednota pravednosti.
  13. Rawlsova teorija pravednosti.
  14. Suvremene filozofsko političke doktrine.
  15. Moralna i politička vrlina mira. Zaključna rasprava.

Ishodi učenja
  1. Kritički procjenjivati sličnosti i razlike metoda u filozofiji od metoda drugih znanstvenih disciplina.
  2. Povezati i usporediti tradicionalne filozofske teme i prijepore s aktualnim životnim i društvenim situacijama.
  3. Prepoznati, razlikovati i objasniti odabrana filozofijska razumijevanja ljudske prirode.
  4. Interpretirati različite pristupe u razumijevanju napetosti između prirodnosti i povijesnosti ljudske egzistencije.
  5. Poznavati, razlikovati i interpretirati temeljne pojmove i filozofijske pristupe u legitimaciji političke zajednice, političkoga autoriteta i političke obveze
  6. Analizirati i kritički prosuditi normativne strukture i temeljne vrednote političke moralnosti modernoga i suvremenoga doba: sloboda, jednakost, solidarnost, ljudska prava, tolerancija, pravednost.
  7. Poznavati i primijeniti načela konstitucionalno-demokratske političke kulture i emancipacijskih potencijala odgovornoga samoodređenja osobe.
  8. Odrediti i analizirati temeljne vrednote političke moralnosti modernog i suvremenog doba
  9. Poznavati i analizirati temeljna praktička pitanja, probleme i izazove suvremenog svijeta
  10. Primijeniti etičke, građanske i humanističke praktičko-orijentacijske sposobnosti stečene studijem filozofije u odlučivanju i djelovanju koja se tiču relevantnih međuljudskih odnosa te znanstvenih i društvenih pitanja.
Metode podučavanja
Temeljna frontalno - predavačka metoda kombinira se sa strukturiranim dijalogom i otvorenom završnom raspravom koja uključuje razmotrene i/ili implicirane probleme i pitanja.
Završna rasprava, koja ima ulogu ponavljanja, razjašnjenja, ukazivanja na nove i neriješene implikacije odnosno teme, potiče se na kraju svakog predavanja, odnosno završni, petnaesti termin u semestru u cijelosti je posvećen raspravnom ponavljanju, sintezi i otvaranju novih tema.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit u prosječnom trajanju od 45 minuta podrazumijeva primjenu sljedećih metoda:
1. metode razgovorne provjere znanja o temeljnim problemima, pitanjima i postavkama filozofske discipline
2. metodu provjere primjerenog razumijevanja i objašnjenja temeljnih pojmova i teorija
3. metodu komparativnih analiza
4. metodu provjeravanja sposobnosti sinteze, primjene i prosuđivanja.

Obavezna literatura
  1. L. Strauss, J. Cropsey, Povijest političke filozofije ( poglavlja: i, Montesquieu, Burke, Tocqueville)
  2. Platon, Država, više izdanja
  3. Aristotel, Politika, više izdanja
  4. Machiavelli, Vladar, više izdanja
  5. Morus, Utopija ( I knjiga: u cijelosti, str. 151-231; II. knjiga: od početka tj. str.233. do str. 297.: do odlomka „Ispraznost plemstva“ i od str. 375. - odlomak unutar poglavlja „Glazba u Utopljana“ koji počinje : „Opisao sam vam što sam vjernije mogao ustroj države …“ pa do kraja – str. 385. Postoji više izdanja, a ovdje navedene stranice su prema bilingvalnom izdanju Globus, Zagreb 2003.
  6. Hobbes, Levijatan (I. i II. dio knjige), više izdanja
  7. Spinoza, Politička rasprava; Teologijsko politička rasprava (Spinozin Predgovor, str. 3-17. te poglavlja od XVI. do XX. više izdanja, a prema bilingvalnom izdanju Demetra, Zagreb 2006. str. 371-487.
  8. Locke, Dvije rasprave o vladi (knjiga II); Pismo o toleranciji, više izdanja
  9. Rousseau, Društveni ugovor; Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima, više izdanja
  10. Kant, Pravno - politički spisi (spisi: "Što je prosvjetiteljstvo"; "O općoj izreci to bi u teoriji moglo biti ispravno, ali ne vrijedi u praksi“, "Prema vječnom miru).
  11. Hegel, Osnovne crte filozofije prava (Hegelov Predgovor i Uvod (par. 1-33.); par. 182. – 189.; 202 – 205; par. 257 – do kraja knjige - par. 360.)
  12. Marx, „Otuđeni rad“, „Kritika Hegelove dijalektike i filozofije uopće“, „Teze o Feuerbachu“ u: Marx /Engels, Rani radovi, str. 244-258; 272-287; 337-339. (ili isto u: Marx Filozofsko politički spisi.)
  13. Mill, J. S., O slobodi, više izdanja.
Dopunska literatura
  1. Schmidz D. i Brennan J. A Brief history of Liberty, Wiley-Blackwell, 2010.
  2. Sen, Amartya, Inequality Reexamined, Harvard U. P., Cambridge, 1995.
  3. Sen, Amartya, Razvoj kao sloboda, Algoritam, Zagreb, 2012.
  4. Svensen, Lars, Filozofija slobode, TIMpress, Zagreb 2014
  5. Taylor, Charles „What's wrong with negative liberty“ u: Philosophy and The Human Sciences: Philosophical Papers 2, C. U. P. Cambridge, 1993.
  6. The Idea of Freedom (ed. Ryan A.) O. U. P. Oxford 1979
  7. Williams, Bernard, In The Beginning Was The Deed, P. U. P. Princeton 2005
  8. Arendt, Hannah, Politički eseji, Antibarbarus, Zagreb 1996.
  9. Berlin, Isaiah, Četiri eseja o slobodi, Feral Tribune, Split 2000.
  10. Brunkhorst, Hauke, Solidarnost, Beogradski krug/Multimedijski institut Zagreb 2004
  11. Dennett, Daniel, Evolucija slobode, Algoritam, Zagreb, 2009
  12. Nida-Rümelin, Julian, O ljudskoj slobodi, Naklada Breza, Zagreb, 2007
  13. Raz, Joseph, Moralnost slobode, Kruzak, 2007.
  14. Benn, Stanley, A Theory of Freedom, C. U. P. Cambridge 1990.
  15. Berlin, Isaiah, Political Ideas in the Romantic Age, P.U. P. Princeton 2006.
  16. Dworkin, Ronald, Sovereign Virtue, Harvard U.P., Cambridge, 2000.
  17. Equality and Preferential Treatment (ed. Nagel E. ), P. U. P. , Princeton 1977.
  18. Nagel, Thomas, Equality and Partiality,Oxford U. P. New York 1991.
  19. Narveson J. i Sterba J. Are Liberty and Equality Compatible?, C. U. P. Cambridge 2010.
  20. Rawls, John, A Theory of Justice" Harvard U.P. 1999.
  21. Rawls, John, Politički liberalizam, Kruzak, Zagreb 2000.
  22. A Companion to Contemporary Political Philosophy (ed. Goodin R. and Pettit Ph), Blackwell 1995.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 4., 6., 8. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4., 6., 8. semestar
Novi i reformirani studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar