Cilj je omogućiti uvid u sadržaje relevantnih tekstova antičkih autora. Upoznati studente sa središnjim problemima grčke filozofije. Omogućiti razumijevanje povijesnog podrijetla i izvora filozofije, odnosa između filozofije i drugih oblika duha, te postanak i razvitak glavnih filozofskih disciplina. Potaknuti studente na samostalan istraživački rad i promišljanje bitnih pitanja grčke filozofije u kontekstu povijesti filozofije uopće. Zadaća je istražiti Aristotelov platonizam u razlici spram akademijskog neoplatonizma, zatimom ogućiti poimanje nastanka i razvoja glavnih filozofijskih disciplina od Aristotela, te njihovo jedinstvo u prvobitnoj raščlanjenosti. Istražuju se različita određenja filozofije: episteme, theoria,theologika, ontologika (ousiologika) i aitiologika. Pokazuje se što se zbiva s filozofijom u doba helenizma, kako je moguća raščlamba filozofije naetiku, logiku i fiziku, uz primat etike. Među filozofijskim “školama” kasne antike posebno istaknuti akademijski neoplatonizam.

Nastavne metode: studentsko seminarsko izlaganje na zadanu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, zajedničko čitanje i tumačenje filozofijskog teksta pod vodstvom nastavnika, rasprava i razgovor na osnovi proučenog teksta pod vodstvom nastavnika

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem zadane literature, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanog teksta, vođenjem rasprave i razgovora, te seminarskim izlaganjem na zadanu temu, pisanje kraćih seminarskih radova i završnog seminarskog rada na zadanu temu, priprema za kolokvij

pregled seminarskih radova i konzultacije između nastavnika i studenata o seminarskim radovima, praćenje seminarskog izlaganja, praćenje pripremljenosti studenata za seminar kroz tumačenje teksta, raspravu i razgovor pod vodstvom nastavnika, pismeni ispit iz grčkoga filozfijskoga nazivlja, seminarski rad, pismeni i usmeni ispit na kraju ljetnoga semestra