ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Grčka književnost: Grčka epika

 

Naziv
Grčka književnost: Grčka epika
Organizacijska jedinica
Katedra za grčki jezik i književnost
ECTS
7
Šifra
66086
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
45
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Ciljevi kolegija Grčka epika jesu upoznati grčku epiku od njezina nastanka do kraja antike; razumjeti njezine početke uronjenje u kulturu usmenosti i njezin potonji razvoj kao pisanog pjesništva; upoznati formalna obilježja grčke epike (metar, dijalekt, tematika).

Na kolegiju se čita grčko epsko pjesništvo nastalo poslije Homera, dakle, od Hesioda do Nona. Tekstovi se tumače formalno, kontekstualiziraju se i književno razmatraju prema suvremenim književno-teorijskim pristupima.
Sadržaj
  1. Uvod: što je grčka književnost, periodizacija, generička raznolikost; značaj usmenosti i pojava pismenosti. Antička svjedočanstva o pjesništvu prije Homera. Grčko pjesništvo nakon Homera, "drugi početak": Hesiod.
  2. Epsko pjesništvo prije Homera. Grčka književnost i kultura usmenosti. Homer.
  3. Hesiod, hesiodska tradicija, didaktički ep.
  4. Orijentalni utjecaji na grčku epiku.
  5. Uvod u homerske himne.
  6. Epski ciklus.
  7. Grčka epika klasičnog perioda.
  8. Grčka epika klasičnog perioda.
  9. Epika u 4. st. pr. Kr. Obilježja epske tradicije u novom povijesnom i kulturnom kontekstu.
  10. Epika u 4. st. pr. Kr. Obilježja epske tradicije u novom povijesnom i kulturnom kontekstu.
  11. Grčka epika poslije Helenizma, prema carskom periodu.
  12. Grčka epika poslije Helenizma, prema carskom periodu.
  13. Grčka epika carskoga doba.
  14. Epika kasnoga carskog perioda.
  15. Ponavljanje i priprema za ispit. Seminar: Ponavljanje. Obilježja grčke epske književnosti. Priprema za ispit.

Ishodi učenja
  1. Prepoznati i opisati osnovna obilježja grčke epike u kontekstu njezina nastanka i razvoja (usmena kompozicija, istočnjački utjecaji).
  2. Opisati povijesni i kulturni kontekst u kojem se razvija grčka epika.
  3. Razumjeti obilježje performativnosti grčke epike i s time vezana formalna obilježja (usmeno izvođenje grčke epske poezije, formulaičnost epike).
  4. Razumjeti i razlikovati specifičnosti dikcije grčkih epskih pjesnika.
  5. Navesti osnovne biografske i bibliografske podatke o grčkim epičarima: Homer, Heziod, Heril, Arhestrat, Teokrit, Euforion, Mosho, Apolonije Rođanin, Arat, Nikandar, Non, Kvint Smirnjanin, Muzej.
  6. Razumjeti, razlikovati i objasniti promjene u grčkoj epici od Homera do Muzeja.
  7. Spoznati značaj grčke epike u intelektualnoj povijesti Zapada i njezin utjecaj na potonju europsku književnost
  8. Samostalno pronalaziti potrebnu stručnu literaturu i dostupna pomagala na hrvatskom i na stranim jezicima te se njima ispravno služiti.
Metode podučavanja
Predavanje, prevođenje, analiza teksta
Metode ocjenjivanja
Pismeni i usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Zubović, N. Čengić, N. 2021. Grčka epika. Čitanka odabranih tekstova (Prvi i drugi dio).
  2. Lesky, A. 2001. Povijest grčke književnosti (prev. Z. Dukat). Zagreb.
  3. Salopek, D. Sironić, M. 1977. Grčka književnost u: Povijest svjetske književnosti 2. (V. Vratović, ur.). str. 7-187. Zagreb.
  4. Foley, J. M. 2005. Companion to Ancient Epic. Blackwell.
Dopunska literatura
  1. Bricko, M. Novaković, D. Salopek, D. Šešelj, Z. Škiljan, D. 1996. Leksikon antičkih autora. (D. Škiljan, ur.) Zagreb. (obrađivani autori)
  2. West, M. 1997. The East Face of Helicon. Oxford.

Obavezan predmet na studijima
Stari studiji
  1. Grčki jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 5., 7. semestar