Ciljevi kolegija: Razumijevanje književopovijesnoga razvoja žanra i njegovih konvencija unutar širega društvenoga i književnopovijesnoga konteksta; kompetentno vrednovanje značenja književnopovijesne mijene generičkih obilježja te književne vrste; razumijevanje razlike između grčke, rimske i novovjekovne komedije; upoznavanje najvažnijih djela klasika komedije, Menandra i Aristofana. Na kolegiju se proučava razvoj grčke komedije od njezinih početaka, preko stare i srednje do nove atičke komedije, te njezin utjecaj na potonju zapadnoeuropsku dramsku književnost. Na odabranim ulomcima iz komedija Aristofana i Menandra studenti se upoznaju s povijesnim mijenama žanra i njegovih konvencija, kao i s antičkim teorijama o komediji i komičnome. Raspravljaju se i analiziraju relevantni suvremeni prilozi interpretaciji grčke komedije.

Korištene metode: individualni i grupni pristup; direktna metoda, korištenje računala i upotreba CD-a. Na svakom se satu tumači i obrađuje određena tekstualna cjelina iz odabranih grčkih komedija (dorska komedija, Aristofan, Menandar) s aspekta gramatičkih (morfologija/sintaksa), dijalektalnih (vezanost dijalekta i žanra) i leksičkih specifičnosti u društveno-političkom kontekstu. Na predavanju se tumači određena cjelina vezana za povijest komedijei povijest kazališta, a na seminaru se prolazi kroz dijelove komedija koje studenti predstavljaju u usmenim prezentacijama na temelju pripreme kod kuće. Studente se potiče na kritičko razmišljanje o grčkoj komediji kao književnoj vrsti i njezinim jezičnim specifičnostima.

Do početka ispitnih rokova studenti mogu izaći na kolokvije iz teorijskog dijela (građa s predavanja) i tekstualnog dijela kolegija (građa sa seminara) prema dogovoru s izvođačem nastave. Ispit na kraju semestra je pismeni i usmeni. Pismeni dio sadrži prijevod odlomka iz lektirnog teksta (15-20 redaka) i gramatički test. Za pristup usmenom ispitu oba pismena dijela moraju biti pozitivno ocijenjena.