ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Hrvatski jezik i književnost u srednjem vijeku

 

Naziv
Hrvatski jezik i književnost u srednjem vijeku
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
5
Šifra
35960
Semestri
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za polaganje kolegija se moraju
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno odslušati za

Cilj
Svrha je ovoga kolegija, u okviru jezičnoga modula, studente upoznati sa složenošću početka razvoja nacionalne pismenosti ostvarene latinskim i hrvatskim idiomima na trima pismima, u rasponu višestrukih (kulturoloških, književnosnih ...) utjecaja s Istoka i sa Zapada, na prostoru koji je tada geografski, crkvenopolitički i državnopolitički iznimno razjedinjen. Očekuje se da studenti svladaju čitanje ustavne glagoljice, te da se osposobe, uz oslonac na znanje staroslavenskog jezika, za primjerenu filološku analizu predloženoga teksta, kako bi, između ostaloga, stečena znanja mogli primjenjivati i na tekstove mlađih razdoblja. Kolegij bi uputio studente u dubinsko čitanje hrvatskih srednjovjekovnih tekstova, omogućio im razumijevanje specifičnosti književnoga srednjovjekovlja i otkrio im svjetonazorske i mentalitetske karakteristike srednjovjekovnih djela.
Cilj je književnoga dijela kolegija upoznavanje studenata s književnošću hrvatskoga srednjovjekovlja nastalom na narodnom jeziku, određivanje njezina mjesta i značenja u povijesti hrvatske književnosti; osposobljavanje studenata za osnove teorijske analize, interpretacije i književnohistoriografske kontekstualizacije obrađenih tekstova.

Sadržaj
  1. Tri jezika i tri pisma hrvatske srednjovjekovne kulture. Književnopovijesne značajke hrvatske srednjovjekovne književnosti, njezin žanrovski sastav.
  2. Latinica u hrvatskom srednjem vijeku (latinska jezična tradicija). Autori i publika u srednjem vijeku; anonimnost i usmenost hrvatske srednjovjekovne književnosti.
  3. Latinica u hrvatskom srednjem vijeku (hrvatska jezična tradicija). Hrvatska srednjovjekovna književnost u kontekstu evropske i slavenske medijevalne književnosti; sfere utjecaja: istok i zapad.
  4. Hrvatska glagoljica (osobine pisma). Srednjovjekovni stihovi I.
  5. Glagoljična sastavnica hrvatske srednjovjekovne pismenosti. Srednjovjekovni stihovi II.
  6. Hrvatska ćirilica (osobine pisma i najvažniji tekstovi). Žanrovski sastav hrvatske srednjovjekovne proze; svjetovni romani.
  7. Jezična norma u hrvatskim srednjovjekovnim tekstovima. Izvan biblijskoga kanona; apokrifi.
  8. Jezičnostilska raslojenost hrvatskih srednjovjekovnih tekstova. Razumijevanje onostranog; vizije.
  9. Hrvatskostaroslavenski (hrvatska inačica staroslavenskoga jezika). Čudo i čudesno u srednjem vijeku; mirakuli.
  10. Hrvatsko - staroslavenski (interferencija staroslavenskih i starohrvatskih jezičnih elemenata). Primjeri za uzoran život; svetačke legende.
  11. Jezik beletrističnih glagoljičnih tekstova. Znanje i pouka; poučna proza.
  12. Jezik pravnih tekstova. Srednjovjekovna drama i kazalište; crkvena prikazanja.
  13. Čakavski u srednjovjekovnoj hrvatskoj pismenosti. Srednji vijek poslije srednjega vijeka: srednjovjekovne književne poetike u ranom novovjekovlju I.
  14. Kajkavski u srednjovjekovnoj hrvatskoj pismenosti. Srednji vijek poslije srednjega vijeka: srednjovjekovne književne poetike u ranom novovjekovlju II.
  15. Razgovor o ispitu.

Ishodi učenja
  1. definirati, opisati i objasniti osnovne pojmove iz jezikoslovne kroatistike
  2. interpretirati i analizirati povijesne i suvremene hrvatske tekstove na fonološkoj, morfonološkoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini, interpretirati povijest hrvatskoga jezika, prepoznati i primijeniti razlikovne kriterije u dijalektologiji
  3. primijeniti naučene spoznaje o znanosti o književnosti i književnopovijesnim razdobljima u analizi i tumačenju književnih djela, kao i analizirati tekstove hrvatske književnosti s obzirom na pripadnost određenom književnom razdoblju te rodu i vrsti
  4. objasniti odnos staroslavenskoga jezika prema ostalim slavenskim i indoeuropskim jezicima, osobito hrvatskomu
  5. analizirati tekstove hrvatske književnosti s obzirom na pripadnost određenom književnom razdoblju te rodu i vrsti
  6. ustvrditi odstupanja od hrvatske standardnojezične norme u pisanim tekstovima uzimajući u obzir funkcionalnostilsku raslojenost hrvatskoga jezika
  7. prepoznati, objasniti i upotrijebiti osnovne pojmove i teorije znanosti o književnosti nužne za analizu književnog djela
Metode podučavanja
Predavanja o relevantnim problemima i sadržajima iz silaba, zajednički rad na tekstovima. Inzistira se na samostalnim studentskim tekstnim analizama (od pisma, jezika do književne raščlambe) na temelju posredovane literature i na temelju stečenih znanja na kolegiju Staroslavenski jezik.
Metode ocjenjivanja
Ocjenjivanje pismenih domaćih zadaća, kolokvija iz transliteracije glagoljičkih tekstova te završnog pismenog ispita.

Obavezna literatura
  1. Jezik: Stjepan Damjanović, Slovo iskona, Zagreb 2002., str. 39-48 i 203 - 307.
  2. Mateo Žagar, Kako je tkan tekst Bašćanske ploče, Zagreb 1997., str. 13-30 i 120-145.
  3. Branko Fučić, Hrvatski glagoljski i ćirilički natpisi, Rano doba hrvatske kulture, Hrvatska i Europa I, Zagreb 1997., str. 259-283.
  4. Dragica Malić, Latinički tekstovi hrvatskoga srednjovjekovlja na narodnom jeziku, Srednji vijek i renesansa, Hrvatska i Europa II, Zagreb 2000., str. 299-319.
  5. Eduard Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994., str. 5-17, 49-54, 73-87, 242-252.
  6. Književnost: Hercigonja, Eduard: Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnosti 2, Zagreb 1975 (str. 41-57, 164-186, 195-209, 303-394, 416-424)
  7. Fališevac, Dunja: Hrvatska srednjovjekovna proza, Zagreb 1980 (str. 9-87)
  8. Hrvatska književnost srednjega vijeka, "PSHK", knj. 1, prir. V. Štefanić, Zagreb 1969 (izabrani tekstovi navedeni u silabu kolegija, predgovor knjizi na str. 3-62 i predgovori uz izabrane tekstove)
  9. Dürrigl, Marija Ana: "Srednjovjekovna proza", u: Leksikon hrvatskih pisaca, ur. D. Fališevac, K. Nemec, D. Novaković, Zagreb 2000, str. 653-659
  10. Malić, Dragica: "Srednjovjekovno pjesništvo", u: Leksikon hrvatskih pisaca, ur. D. Fališevac, K. Nemec, D. Novaković, Zagreb 2000, str. 660-664
  11. Novak, Slobodan Prosperov: "Srednjovjekovna prikazanja", u: Leksikon hrvatskih pisaca, ur. D. Fališevac, K. Nemec, D. Novaković, Zagreb 2000, str. 651-653
Dopunska literatura
  1. Rano doba hrvatske kulture, Hrvatska i Europa I, Zagreb 1997: Katičić, Radoslav: ?Jezik i pismenost?, 339-367; Hercigonja, Eduard: "Glagoljaštvo i glagolizam", 369-398
  2. Srednji vijek i renesansa, Hrvatska i Europa II, Zagreb 2000: Hercigonja, Eduard: ?Glagoljaštvo u razvijenom srednjovjekovlju?, 169-225; Damjanović, Stjepan: ?Hrvatski glagoljaši i početci hrvatskoga književnog jezika?, 269-279Nazor, Anica: ?Prožimanje
  3. Malić, Dragica: Jezik najstarije hrvatske pjesmarice, Zagreb 1972.
  4. Kolumbić, Nikica: Po običaju začinjavac. Rasprave o hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti, Split 1994.
  5. Hamm, Josip: "Hrvatski tip crkvenoslavenskog jezika", u: Slovo 13, str. 43-67.
  6. Bošnjak, Mladen: Slavenska inkunabulistika, Zagreb 1970.
  7. Damjanović, Stjepan: Tragom jezika hrvatskih glagoljaša, Zagreb 1984.
  8. Petrović, Ivanka: "Prvi susreti Hrvata s ćirilometodskim izvorištem srednjovjekovne kulture", u: Slovo 38, Zagreb 1988, str. 5-52
  9. Petrović, Ivanka: Marijini mirakuli u hrvatskim glagoljskim zbirkama i njihovi evropski izvori, Zagreb 1977.
  10. Tandarić, Josip Leonard: Hrvatskoglagoljska liturgijska književnost, Zagreb 1993.
  11. Katičić, Radoslav: Litterarum studia, Zagreb 1998.
  12. Hercigonja, Eduard: Na temeljima hrvatske književne kulture, Zagreb 2005.
  13. Batušić, Nikola: Povijest hrvatskoga kazališta, Zagreb 1978, str. 1-25
  14. Fališevac, Dunja: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 2007, str. 7–138
  15. Dürrigl, Marija-Ana: Čti razumno i lipo. Ogledi o hrvatskoglagoljskoj srednjovjekovnoj književnosti, Zagreb 2007.
  16. Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo. Pjesme, plačevi i prikazanja na starohrvatskom jeziku, priredili A. Kapetanović, D. Malić i K. Štrkalj Despot, Zagreb 2010.