ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Islamska arhitektura i umjetnost

 

Naziv
Islamska arhitektura i umjetnost
Organizacijska jedinica
Katedra za turkologiju
ECTS
3
Šifra
131586
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Upoznati studente sa specifičnostima islamske arhitekture i umjetnosti prema razdobljima, vrstama i tipologijama te zemljopisnom podrijetlu.
Sadržaj
  1. UVOD: ISLAM I ISLAMSKA CIVILIZACIJA Ishodišta. Religija (duhovnost, mitologija, mistika). Povijest. Zemljopis (širenje, rasprostiranje islama). Pravo/Fikh-Šerijat. Etika. Filozofija. Znanost. Jezici. Književnost. Glazba. Tradicijska kultura. Društvo i socijalna kultura. Država i nacija (politički, vojni i ekonomski sustavi).
  2. OPĆE ODREDNICE ISLAMSKE UMJETNOSTI FORMATIVNI OKVIR Podrijetlo, supstrat, utjecaji, univerzalno-lokalno. Umjetničke vrste. Ikonografija (simbolika, ikonoklazam, arabeska, apstrakcija i figuracija). Pitanja stila. PERIODIZACIJA I RAZVOJ ISLAMSKE UMJETNOSTI Islamske dinastije klasičnog doba (od Omejada do Osmanlija). Nova širenja.
  3. ARHITEKTURA - TIPOLOGIJA U ISLAMU DŽAMIJA (podrijetlo i tipovi, prostorna organizacija, arhitektonski i obredni elementi, oblikovanje) OSTALI ARHITEKTONSKI TIPOVI: Ostala religijska arhitektura (mesdžid, mussala, tekija-zavija-hanikah, mekteb, medresa, šadrvan). Grobna arhitektura (mauzolej, turbe, nišan). Profana javna arhitektura (han, karavanseraj, musafirhana, menzilhana, hamam, bezistan, bazar, dućani, daire, sahat kula, muvekithana, beledija, mehćema, badžhana). Stambena arhitektura (kuća, palača, dvor-saraj). Fortifikacijska arhitektura (gradski bedemi, kula, tvrđava). Inženjerska arhitektura (mostovi, ceste, vodopskrba, sebilji, bunari)
  4. ARHITEKTURA – STRUKTURA I OBLIKOVNE ODLIKE U ISLAMU GRADIVO I KONSTRUKCIJE OBLIKOVANJE, ESTETIKA I KOMPOZICIJA (proporcije, mjerni sustavi, dekoracija)
  5. URBANIZAM, VRTNA UMJETNOST U ISLAMU URBANIZAM, islamski grad (morfologija, planimetrija, matrica, struktura, veličina, dijelovi: mahala, čaršija, groblje, javni prostori). Glavne prijestolnice i središta (Meka, Jeruzalem, Damask, Bagdad, Kairo, Basra, Buhara, Isfahan, Samarkand, Tabriz, Agra, Delhi, Fes, Rabat, Granada, Toledo, Kordoba, Sevilja, Istambul, Edirne...) VRTNA UMJETNOST, pejsaž i prirodni okoliš
  6. UMJETNOST I UMJETNIČKI OBRT U ISLAMU ARHITEKTONSKA PLASTIKA (kamen, štuko, duborez). _ ARHITEKTONSKI OSLIK I PLOŠNI UKRAS (fresco, mozaik, intarzija) DEKORATIVNA I PRIMIJENJENA UMJETNOST, UMJETNIČKI OBRT: Umjetnost knjige i pisma (kaligrafija, iluminacija i minijatura, uvez). Metal. Drvo. Bjelokost. Staklo. _ Keramika, porculan. Kamen, štuko. Tekstil, tepisi. Koža. Nakit. Novac. Oružje
  7. ISLAMSKA BAŠTINA - REGIONALNI DISKURS _ I (Arapski poluotok. Bliski Istok: Sirija, Jordan, Palestina, Libanon, Irak).
  8. ISLAMSKA BAŠTINA - REGIONALNI DISKURS - II (Iran, srednja Azija, Afganistan, Pakistan, Indija, Indonezija...)
  9. ISLAMSKA BAŠTINA - REGIONALNI DISKURS - III (Egipat, sjeverna Afrika-Magreb, Španjolska)
  10. ISLAMSKA BAŠTINA - REGIONALNI DISKURS - IV (Turska. Mala Azija i širi osmanski prostori)
  11. OSMANSKO-ISLAMSKA BAŠTINA NA BALKANU - SUSJEDNE ZEMLJE - I (Makedonija, Kosovo, Srbija, Crna Gora)
  12. OSMANSKO-ISLAMSKA BAŠTINA NA BALKANU - SUSJEDNE ZEMLJE - II (Bosna i Hercegovina, Madžarska)
  13. OSMANSKO-ISLAMSKA BAŠTINA U HRVATSKOJ - ARHITEKTURA I URBANIZAM
  14. OSMANSKO-ISLAMSKA BAŠTINA U HRVATSKOJ - UMJETNOST I UMJETNIČKI OBRT
  15. SUVREMENI DISKURS - ISLAMSKA ARHITEKTURA I UMJETNOST DANAS HRVATSKA. ISLAMSKI SVIJET

Ishodi učenja
  1. Poznavanje umjetničkih vrsta i likovnih tehnika specifičnih za islamski kulturni krug.
  2. Poznavanje glavnih arhitektonskih tipova, te prostornih, oblikovnih i konstruktivnih odlika graditeljstva u islamu, s naglaskom na tipologiju džamija.
  3. Poznavanje periodizacijskih i datacijskih odrednica islamske arhitekture i umjetnosti.
  4. Poznavanje i razumijevanje regionalnih specifičnosti islamske baštine s naglaskom na osmanske prostore.
  5. Poznavanje tursko-islamske baštine u Hrvatskoj i susjednim zemljama.
  6. Razumijevanje konteksta islamske arhitekture i umjetnosti u širem okviru Islama kao religijskog sustava te specifičnoga kulturnog kruga.
  7. Razumijevanje islamske arhitekture i umjetnosti u odnosu na vremenske i stilske relacije spram 'zapadnih' stilova, osobito prema renesansi i ranog baroku na hrvatskim prostorima.
Metode podučavanja
- predavanja popraćena ppt prezentacijom, uz interaktivno sudjelovanje studenata u problemskim diskusijama
- izrada samostalnog istraživačkog seminarskog rada
Metode ocjenjivanja
Obaveze studenata:
- redovito pohađanje predavanja, aktivno diskusijsko sudjelovanje, istraživački referat (terenski rad, arhivska istraživanja, korištenje literature), usmena obrana teme - ispit.
- redovito pohađanje predavanja (15%), aktivno diskusijsko sudjelovanje (15%), istraživački referat (50%), usmena obrana-ispit (20%)
- pohađanje predavanja i aktivnost na nastavi (1), referat (1,5), usmeni ispit (0,5)

Obavezna literatura
  1. Ettinghausen, R.; Grabar, O. (1989.), The Art an Architecture of Islam 650-1250, Penguin books, London
  2. Blair, S. S.; Bloom, J. M. (1995.), The Art an Architecture of Islam 1250-1800, Yale University Press, New York
  3. Goodwin, G. (1992.), A History of Ottoman Architecture, Thames and Hudson, London
  4. Hillenbrand, R. (1999.), Islamic Art and Architecture, Thames and Hudson, London
  5. Hoag, J. D. (2004.), Islamic Architecture, Electa, Milano
  6. Oto-Dorn, K. (1971.), Islamska umetnost, Bratstvo jedinstvo, Novi sad
  7. Dd Ry, C. J. (1971.), Islamski svijet, Otokar Keršovani, Rijeka
  8. Redžić, H. (1982.), Islamska umjetnost (Umjetnost na tlu Jugoslavije), Jugoslavija-Spektar-Prva književna komuna, Beograd, Zagreb, Mostar
  9. Redžić, H. (1983.), Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini, Veselin Masleša, Sarajevo
  10. Karač, Z. (2010.), Tursko-islamska arhitektura i umjetnost, u: Hrvatska umjetnost. Povijest i spomenici: 394-415, IPU, Školska knjiga, Zagreb
  11. Karač, Z.; Žunić, A. (2018.), Islamska arhitektura i umjetnost u Hrvatskoj - osmanska i suvremena baština, AF, UPI2m-Plus, Zagreb
Dopunska literatura
  1. Lewis, B. [ur.] (1979.), Svijet Islama. Vjera, narodi, kultura, Jugoslovenska revija, Vuk Karadžić, Beograd
  2. Zdravković, I. (1964.), Izbor građe za proučavanje spomenika islamske arhitekture u Jugoslaviji, Jugoslovenski institut za zaštitu spomenika kulture, Beograd
  3. Janc, Z. (1985.), Islamska minijatura (Umjetnost na tlu Jugoslavije), Jugoslavija-Spektar-Prva književna komuna, Beograd, Zagreb, Mostar
  4. Žunić, A. (2011.), Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj, „Prostor“, 19, 1(41): 92-113, Zagreb
  5. Stierlin, H. (2002.), Islam. Early Architecture..., Taschen, Köln
  6. Stierlin, H. (2002), Turkey. From the Selcuks to the Ottomans (Architecture), Taschen, Köln
  7. Michell, G. [ur.] (2002.), Architecture of the Islamic World, Thames and Hudson, London
  8. Rice, D. T. (1968.), Islamska umetnost, Jugoslavija, Beograd
  9. Sekulić-Gvozdanović, S. (2004.), Islamski vrtovi i dvorovi, Naklada Jurčić, Zagreb
  10. Zukić, K. (2001.), Islamska arhitektura, slikarstvo i primijenjene umjetnosti I, II, Bošnjački institut, Sarajevo

Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Zimski semestar
  • Diplomski studij: Zimski semestar