ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Iz povijesti hrvatske usmene književnosti

 

Naziv
Iz povijesti hrvatske usmene književnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
4
Šifra
69868
Semestri
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Osigurati stručnu i znanstvenu kompetenciju studentica i studenata u povijesnoknjiževnim istraživanjima unutar povijesnog tijeka hrvatske književnosti i posebice usmene književnosti. Osposobiti ih za samostalan rad, za nastavak studija i znanstvena istraživanja. To će se potvrditi osmišljvanjem i provedbom terenskoga istraživačkoga rada.
Sadržaj
  1. Uvodne napomene o kolegiju i obavezama. Retorički oblici (opis, žanrovi, povijest proučavanja).
  2. Poslovični (paremiološki) oblici (opis, žanrovi, povijest proučavanja).
  3. Agrafijska faza kulture. Načela kontinuiteta. Povijest zapisa usmene književnosti. Usmena književnost u povijestima književnosti. Koncepcije povijesti usmene književnosti.
  4. Počeci hrvatske folkloristike: od Vrhovčeve Okružnice do Radićeve Osnove. Europski kontekst folklorističkih istraživanja. Doprinosi Lj. Gaja, S. Vraza, L. Ilića Orovčanina, I. Kukuljevića Sakcinskog. Uloga književne periodike i pučkih kalendara. Kvestijunari (upitnice). Institucionalni pozivi za prikupljanje usmene književnosti (Matica hrvatska, JAZU). Znanstvena refleksija o folkloru i usmenosti: I. Kukuljević Sakcinski, V. Jagić, T. Maretić, N. Nodilo, A. Radić, L. Zima.
  5. Institucionalizacija istraživanja folklora: od velikih etnografija do Instituta i Katedre. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Edicija Hrvatske narodne pjesme: N. Andrić, V. Žganec. Institucionalna terenska istraživanja, znanstveno proučavanje folklora i književnopovijesne sinteze: O. Delorko, M. Bošković-Stulli, N. Bonifačić Rožin, D. Zečević, T. Čubelić, J. Kekez, S. Botica.
  6. Hrvatska usmena književnost u srednjem vijeku: interferencije, suodnosi, intertekstualnost, intermedijalnost. Tragovi usmenosti u srednjovjekovnoj epigrafici. Srednjovjekovna legendarna proza i njezin odjek u usmenoj književnosti. Moralno-didaktična proza, prenja i eshatološke vizije, mitske i etiološke predaje. Amuleti, basme, zaklinjanja. Paremiološki žanrovi, nabožna poezija, koledarski ophodi, crkvena prikazanja.
  7. Hrvatska usmena književnost u srednjem vijeku: interferencije, suodnosi, intertekstualnost, intermedijalnost. Tragovi usmenosti u srednjovjekovnoj epigrafici. Srednjovjekovna legendarna proza i njezin odjek u usmenoj književnosti. Moralno-didaktična proza, prenja i eshatološke vizije, mitske i etiološke predaje. Amuleti, basme, zaklinjanja. Paremiološki žanrovi, nabožna poezija, koledarski ophodi, crkvena prikazanja.
  8. Hrvatska usmena književnost u 15. i 16. stoljeću: zapisi i spominjanja. Rani fragmenti lirskih pjesama i bugaršćica. Juraj Šižgorić o usmenoj tradiciji. Usmeno u pisanom: Ranjinin zbornik, P. Hektorović, P. Zoranić, M. Držić, H. Lucić.
  9. Hrvatska usmena književnost u 15. i 16. stoljeću: zapisi i spominjanja. Rani fragmenti lirskih pjesama i bugaršćica. Juraj Šižgorić o usmenoj tradiciji. Usmeno u pisanom: Ranjinin zbornik, P. Hektorović, P. Zoranić, M. Držić, H. Lucić.
  10. Hrvatska usmena književnost u 17. stoljeću. Odnos prema usmenom: J. Baraković, F. K. Frankopan, P. R. Vitezović. Kajkavske pjesmarice.
  11. Hrvatska usmena književnost u 18. stoljeću. Zbirke usmenih pjesama (Erlangenski zbornik, Popjevke slovinske). Franjevci i odnos prema usmenosti: T. Babić, L. Šitović, F. Grabovac. Andrija Kačić Miošić i Razgovor ugodni naroda slovinskog. Zapisi A. B. Krčelića, M.. P. Katančića, M. A. Relkovića. Recepcija Asanaginice, polemika Lovrić – Fortis.
  12. Hrvatska usmena književnost u 18. stoljeću. Zbirke usmenih pjesama (Erlangenski zbornik, Popjevke slovinske). Franjevci i odnos prema usmenosti: T. Babić, L. Šitović, F. Grabovac. Andrija Kačić Miošić i Razgovor ugodni naroda slovinskog. Zapisi A. B. Krčelića, M. P. Katančića, M. A. Relkovića. Recepcija Asanaginice, polemika Lovrić – Fortis.
  13. Hrvatska usmena književnost u 19. i 20. stoljeću. Zbirke usmenih zapisa: S. Vraz, M. K. Valjavec, F. Kurelac, J. Volčić, M. Pavlinović, B. Bogišić, A. Murat. Interferencije s pisanom književnošću.
  14. Hrvatska usmena književnost u 19. i 20. stoljeću. Zbirke usmenih zapisa: S. Vraz, M. K. Valjavec, F. Kurelac, J. Volčić, M. Pavlinović, B. Bogišić, A. Murat. Interferencije s pisanom književnošću.
  15. Suvremena hrvatska folkloristička istraživanja: između filologije i kulturne antropologije. Sinteza studentskih terenskih istraživanja.

Ishodi učenja
  1. analizirati, interpretirati, kritički vrednovati tekstove usmene hrvatske književnosti u njihovu povijesnom trajanju
  2. analizirati, interpretirati i vrednovati interferencije usmenoknjiževnih tekstova sa tekstovima hrvatske pisane književnosti
  3. razviti vlastita teorijska tumačenja usmenoknjiževnih tekstova i fenomena interferencije s pisanom književnosti
  4. predstaviti povijesne tekstove i zapise iz vizure suvremenih književnoznanstvenih i folklorističkih paradigmi
  5. razviti vještine osmišljavanja, provođenja i predočavanja samostalnoga terenskoga istraživanja
  6. uspostaviti odnos vlastitoga zapisivačkoga doprinosa s kontinuiranim zapisivanjem hrvatske usmene književnosti
  7. identificirati i locirati područje istraživanja za rad na terenu u području usmene književnosti te vrednovati i pohraniti istraživani materijal identify and locate the area of field research in oral tradition and evaluate and archive researched material
  8. objasniti i razlikovati obilježja književnopovijesnih razdoblja i stilskih formacija u hrvatskoj književnosti od srednjovjekovlja do postmodernizma i veze s usmenom književnošću
  9. povezati književne sadržaje s ostalim srodnim umjetničkom, znanstvenim i općekulturnim sadržajima na sinkronijskoj i dijakronijskoj razini
Metode podučavanja
Interaktivno predavanje, suradnički rad u grupama, studija slučaja, projektna nastava, pripreme za samostalno terensko istraživanje
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispit, usmeni ispit, istraživački seminarski rad (ocjenjuje se provedba istraživanja, rezultati istraživanja i oblikovanje pismenoga rada o istraživanju i njegovim rezultatima)

Obavezna literatura
  1. Maja Bošković-Stulli. Usmena književnost u: Maja Bošković-Stulli - Divna Zečević, Usmena i pučka književnost, PHK, knj.1, Zagreb, 1978., str. 68 – 353.
  2. Josip Kekez, Hrvatski književni oikotip. Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta, Zagreb, 1992.
  3. Stipe Botica, Povijest hrvatske usmene književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2013.
  4. Usmene lirske pjesme (priredio Stipe Botica), Zagreb, 1996.
  5. Usmene pripovijetke i predaje (priredila Maja Bošković-Stulli), Zagreb, 1997.
  6. Foklorno kazalište (priredio Ivan Lozica), 1996.
  7. Poslovice, zagonetke i govornički oblici (priredio Josip Kekez), Zagreb, 1996.
  8. Usmene epske pjesme (priredio Davor Dukić) Zagreb, 2004.
Dopunska literatura
  1. Stipe Botica, Lijepa naša baština. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1998.
  2. Maja Bošković-Stulli, Priče i pričanje. Stoljeća usmene hrvatske proze. Zagreb, 2006.
  3. Josip Kekez, Prva hrvatska rečenica: pogledi na suodnos usmene i pisane hrvatske književnosti. Matica hrvatska,, Zagreb, 1992.