ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Kartografski izvori za hrvatsku povijest

 

Naziv
Kartografski izvori za hrvatsku povijest
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS
3
Šifra
36778
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Upoznavanjem prostorne dimenzije povijesnih događaja, studentima će biti olakšano uočavanje međuovisnosti prostora i povijesti, odnosno sagledavanje čovjeka i njegovih djelatnosti u njegovoj prirodnoj sredini kao i utjecaj čovjeka na oblikovanje prirodnog i kulturnog pesaža. Kako povijest svih razdoblja i svih kultura ima i svoju prostornu dimenziju (odigrava se u prostoru i ostavlja tragove u njemu), povijesna geografija i povijesna kartografija, korespondiraju sa praktički svim kolegijima studija povijesti.
Sadržaj
  1. Osobine starih topografskih karata i mogućnosti njihova korištenja kao izvora
  2. Vegetacijske karte i ostali kartografski izvori za proučavanje transformacije vegetacijskog pokrova na primjeru kontinentalne i primorske velebitske padine
  3. Hidrografske karte i njihova vrijednost za proučavanje dinamike hidrografskih odnosa
  4. Hrvatske granice u mirovnim ugovorima i u kartama razgraničenja do kraja 19. stoljeća
  5. Kartografski izvori za rekonstrukciju i praćenje razvoja prometnih komunikacija
  6. Kartografski izvori za povijest upravno-teritorijalnog ustroja hrvatskih zemalja
  7. Planovi gradova kao izvor za proučavanje razvoja i strukture naselja
  8. Planovi utvrda kao izvor za analizu izgradnje i razvoja fortifikacijskih sustava
  9. Uvod u katastarske izvore
  10. Mletački katastri Dalmacije
  11. Povijest mletačkog katastra Istre
  12. Jozefinski katastar
  13. Jozefinski katastar
  14. Primjeri primjene komparativne analize kartografskih izvora u lokalnoj povijesti
  15. Primjeri primjene komparativne analize kartografskih izvora u lokalnoj povijesti

Ishodi učenja
  1. Očekivani ishod kolegija je da nakon položenog ispita studenti postignu razinu znanja i vještina koje će im omogućiti korištenje (čitanje) povijesnih podataka sa starih karata, njihovo pravilno tumačenje i interpretaciju u analizi povijesno-geografskih procesa u različitim područjima hrvatskog prostora.
Metode podučavanja
Nastava će održava u obliku predavanja, ali interaktivno pomoću informatičkih pomagala (Power Point) te s aktivnim sudjelovanjem studenata u raspravama. Ovisno o raspoloživom vremenu, organizira se posjet Kartografskoj zbirci Hrvatskog državnog arhiva ili Nacionalne i sveučilišne biblioteke, gdje bi studenti bili u mogućnosti vidjeti neke od vrijednih kartografskih izvora za povijest hrvatskih zemalja.
Metode ocjenjivanja
Pratit će se i ocjenjivati pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi (rasprave). Po završetku semestra studenti će polagati usmeni ispit. Usmeni ispit provodit će se po završetku semestra te ocjenjivati. Završna ocjena bit će izvedena na temelju ocjene pojedinačnih doprinosa u nastavi (50%) te na temelju ocjene usmenog ispita (50%).

Obavezna literatura
  1. Slukan Altić, Mirela (2003): Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima. Izdavačka kuća ?Meridijani?, Samobor.
Dopunska literatura
  1. Black, Jeremy (2000): Maps and History: Construction Images of the Past. Yale University Press, New Haven and London.
  2. Monmonier, Mark (1996): How to Lie with Maps. The University of Chicago Press, Chicago and London.

Izborni predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  2. Povijest, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  3. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, 6. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Ljetni semestar