Naziv
Latinska rukopisna baština novovjekovnog Dubrovnika
Organizacijska jedinica
Katedra za latinski jezik i rimsku književnost
ECTS bodovi
3
Šifra
146659
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Nastavnici
Satnica
Seminar
30

Cilj
Cilj je kolegija upoznati studente s osnovnim značajkama rukopisne kulture Dubrovnika u razdoblju od 15. do 19. stoljeća, koja obuhvaća književne i diplomatičke tekstove pisane kako na latinskom, tako i na hrvatskom i talijanskom jeziku. Studente se upućuje u praktičan rad iz paleografije i kodikologije te upoznaje s procesom kritičkog priređivanja tekstova.
Sadržaj
  1. Paleografija i kodikologija. Osnovni pojmovi u opisu rukopisa.
  2. Klasifikacija rukopisa. Primjeri materijalnih i sadržajnih osobina rukopisa. Odrednice u datiranju.
  3. Oštećenja i njihovi uzročnici. Posjet Laboratoriju za konzervaciju i restauraciju HDA.
  4. Kataloški opis. Najvažnije zbirke dubrovačkih rukopisa.
  5. Posjet Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK.
  6. Autografi dubrovačkih latinista.
  7. Dubrovački rukopisi i prepisivači 15.-17. stoljeća.
  8. Dubrovački rukopisi i prepisivači 18. i 19. stoljeća.
  9. Transkripcija rukopisnoga teksta (17., 18. ili 19. stoljeće).
  10. Izdanje rukopisa i izdanje teksta; kritička i nekritička izdanja; kritički aparat.
  11. Kritičko izdanje teksta iz rukopisa: autografi Damjana Beneše.
  12. Kritičko izdanje teksta iz rukopisa: prijepisi Luke Pavlovića.
  13. Čitanje kancelarijskoga teksta: oporuka iz 15. stoljeća..
  14. Posjet Arhivu HAZU.
  15. Izvještaj o radu u Zbirci rukopisa i rijetkih knjiga NSK

Ishodi učenja
  1. Analizirati i usporediti kataloške opise rukopisa.
  2. Definirati temeljne pojmove unutarnjeg i vanjskog opisa rukopisa i pomoću njih izraditi kodikološki opis odabranog rukopisa.
  3. Prepoznati tipove latinskoga pisma.
  4. Transkribirati rukopisni tekst i paleografski ga analizirati.
  5. Usporediti različite rukopisne verzije teksta.
  6. Prirediti kritičko izdanje teksta manjeg opsega.
  7. Analizirati dokumentarne izvore važne za povijest novolatinske književnosti dubrovačkih autora.
  8. Opisati i analizirati kulturni i književni kontekst nastanka bogate rukopisne tradicije u Dubrovniku.
Metode podučavanja
Seminar, vizualna prezentacija, paleografska radionica, vježbe.
Metode ocjenjivanja
Prisutnost i aktivnost na nastavi, kodikološke i paleografske zadaće, posjet i rad u zbirkama rukopisa.

Obavezna literatura
  1. Jakov Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi. Zagreb 1985.
  2. Vicko Kapitanić, Povijesna vrela i pomoćne znanosti. Split 2012.
  3. Mijo Brlek, "Knjižnica Male braće u Dubrovniku, njezina prošlost i sadašnjost", Rukopisi Knjižnice Male braće u Dubrovniku, Zagreb 1952.
  4. Stjepan Kastropil, "O rukopisima i prepisivačima", Rukopisi Naučne biblioteke u Dubrovniku, knj. I, Zagreb 1954.
  5. Klaus Sallmann, Normae orthographicae et orthotypicae Latinae, Rim 1990.
Dopunska literatura
  1. Frano Kesterčanek, "Naučna biblioteka u Dubrovniku", Vjesnik bibliotekara Hrvatske 1-4 (1951), 31-41.
  2. Eva Verona, “Prinosi povijesti Sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njena uređenja (1773.-1814.)”, Vjesnik bibliotekara Hrvatske 4.1-4 (1955-57), 1-36
  3. Franjo Šanjek, Latinska paleografija i diplomatika. Zagreb 2005.
  4. Raymond Clemens - Timothy Graham, Introduction to Manuscript Studies, Ithaca - London 2007.
  5. Adriano Cappelli, Dizionario di Abbreviature latine ed italiane. Milano 1990.
  6. Marijan Sivrić, Oporuke Kancelarije stonskog kneza od sredine 15. stoljeća do 1808. godine, Dubrovnik 2001.    
  7. Aleksandar Stipčević, Povijest knjige. Zagreb 2006.
  8. Jozef Ijsewijn - Dirk Sacré, Companion to Neo-Latin Studies: part II. Leuven 1998., poglavlje "Critical editions": 460-478.

Izborni predmet na studijima
  1. Grčki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  2. Latinski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij