Naziv
Opća povijest književnosti: Osnovni pojmovi povijesti književnosti II
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS
6
Šifra
215602
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Moramo li književnu historiografiju svoditi na kataloge pisaca i djela ili povijest književnosti možemo osmisliti i „bez imena“? Postoji li povijest književnosti koja vodi računa od specifičnoj prirodi njezina predmeta istraživanja? Preispitujući uvriježene periodizacijske sheme na kolegiju ćemo istražiti različite pristupe i razdiobe te ponuditi uvid u ključne prijepore suvremene teorije književne historiografije.
Sadržaj
  1. Uvod
  2. Klasično/gotičko
  3. Klasično/romantičko
  4. Crna romantika
  5. Romantička ironija
  6. Umjetnički realizam
  7. Vjernost, točnost, realističnost
  8. Menipeja i karneval
  9. Ideja moderniteta
  10. Prokleti umjetnik
  11. Ideja avangarde
  12. Avangardni manifesti
  13. Tradicija i izvornost
  14. Zaključna rasprava
  15. Ispit

Ishodi učenja
  1. Opisati povijesni razvoj teorije književnosti, navesti relevantne pravce i njihove predstavnike, te razlikovati njihove pojmove i metode
  2. Nabrojiti razdoblja povijesti svjetske književnosti, opisati njihove glavne značajke, navesti predstavnike te njihova ključna djela
  3. Analizirati književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnom razdoblju, te rodu i vrsti
  4. Procijeniti vlastite interese i kompetencije i odabrati odgovarajuća područja za nastavak obrazovanja
Metode podučavanja
Predavanje i seminar
Diskusije, izlaganja na satu
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Shelley Wollstonecraft, Mary (2003) Frankenstein ili Moderni Prometej. Zagreb: Konzor.
  2. Wordsworth, William (1979) „Predgovor Lirskim baladama“, u: Povijest književnih teorija, ur. Miroslav Beker, Zagreb: Liber, str. 277-289.
  3. Hoffmann, Ernst Theodor Amadeus (2009) Pješčuljak, Zagreb: Scarabeus naklada, 2009.
  4. Puškin, Aleksandar S. (1959) „Pikova dama“ u: Izabrane pripovijetke, Naprijed: Zagreb, 1959. str. 186-216.
  5. Ibsen, Henrik (1978) Rosmersholm, u: Drame II, str. 32-117
  6. Balzac, Honore de. „Sarrasine“, u: Nepoznato remek-djelo; Sarrasine; Gambera, Zagreb: Litteris, 2006.
  7. Dostojevski, Fjodor Mihajlovič (2003) „Bobok.“ u: Ruska fantastična pripovijetka. Zagreb: Meandar.
  8. Conrad, Joseph (2001) Srce tame. Zagreb: Zagrebačka naklada.
  9. Borges, Jorge Luis. „Aleph“, u: Sabrana djela III. prev. Milivoj Telećan et al. Zagreb: GZH, 1985.str. 82-93.
Dopunska literatura
  1. Coleridge, Samuel Taylor (1979) „Biographia Literaria“, u: Povijest književnih teorija, ur. Miroslav Beker, Zagreb: Liber, str. 293-304
  2. Schlegel, August Wilhelm (1979) „Dvanaesto predavanje“, u: Povijest književnih teorija , ur. Miroslav Beker, Zagreb: Liber, str. 241-255.
  3. Jakobson, Roman (1978) „O umetničkom realizmu“, u: Ogledi iz poetike, Beograd: Prosveta, str. 58-67.
  4. Goodman, Nelson (2002) „Iznova stvorena stvarnost“, u: Jezici umjetnosti, Zagreb: Kruzak, str. 7-39 str.
  5. Bahtin, Mihail (1967) „Žanrovske karakteristike u delima i sižejno-kompozicijske odlike tih dela“, u: Problemi poetike Dostojevskog. Beograd: Nolit, 1967, str. 162-185.
  6. Calinescu, Matei (1988) „Ideja moderniteta“, u: Lica moderniteta, Zagreb: Stvarnost, str. 23-92.
  7. Calinescu, Matei (1988) „Ideja avangarde“, u: Lica moderniteta, Zagreb: Stvarnost, str. 95- 141.
  8. Tzara, Tristan (1990) „Manifest Dade 1918.“, u: Umjetničke avangarde XX. stoljeća, ur. Mario De Micheli, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, str. 195-208.
  9. Breton, André (1990) „Prvi manifest nadrealizma“, Umjetničke avangarde XX. stoljeća, ur. Mario De Micheli, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, str. 209-231.

Izborni predmet na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Ljetni semestar