ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Molekularna arheogenetika

 

Naziv
Molekularna arheogenetika
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS
5
Šifra
124231
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj kolegija je dati uvid u principe analize modernih i drevnih humanih genoma u svrhu proučavanja populacijske varijabilnosti i rasvjetljavanja evolucijske povijesti čovjeka. Studente će se upoznati s najčešće korištenim molekularnim biljezima, laboratorijskim molekularno-genetičkim tehnikama i analitičkim metodama. U sklopu kolegija studenti će se upoznati s povijesnim razvojem discipline, ukazat će im se na značaj i mogućnosti koje nam pruža interdisciplinarni arheogenetički pristup. Objasniti će im se struktura, način nasljeđivanja i varijabilnost pojedinih dijelova ljudskog genoma te molekularno-genetički pristup rekonstrukcije filogenetskih odnosa vrsta roda Homo. Upoznat će ih se s izvorištima i geografskim rasprostranjenjem genetske raznolikosti čovjeka te povijesnim procesima koji su oblikovali filogeografski uzorak koji danas uočavamo u ljudskim populacijama. S obzirom da se radi o vrlo dinamičnom području koje karakteriziraju brojne sukobljene hipoteze, posebni cilj kolegija je naučiti studente kritičkoj evaluaciji primijenjene metodologije i izvedenih teorijskih zaključaka arheogenetičkih istraživanja.
Sadržaj
  1. Uvod u kolegij. Definicija i osnovne postavke molekularne arheogenetike. Povijesni pregled korištenja molekularno genetičkih metoda u studijama ljudske prošlosti.
  2. Geni i povijest – biološka i kulturalna, vidljiva i skrivena varijabilnost.
  3. Organizacija, nasljeđivanje i varijabilnost humanog genoma. Metode analize genetičke raznolikosti: molekularno–biološke tehnike. Analiza drevne DNA.
  4. Molekularni biljezi u istraživanju ljudskih populacija. Genetske udaljenosti. Molekularna filogenija – stabla i mreže. Molekularno datiranje.
  5. Prednost heterozigota. Mikroevolucija ljudskih skupina.
  6. Genetske varijacije u populacijama. Procesi koji ih oblikuju i modeli proučavanja.
  7. Usporedba granica i mogućnosti analize mitohondrijske DNA, kromosoma Y i cijelih genoma u proučavanju ljudske evolucije.
  8. Evolucija roda Homo – genetski aspekti evolucije čovjeka
  9. Podrijetlo modernog čovjeka.
  10. Kolonizacija Starog svijeta i Australije
  11. Poljoprivredna ekspanzija. Demička ili kulturna difuzija? Genetički dokazi.
  12. Naseljavanje novih teritorija – Amerika, Pacifik
  13. Populacijska struktura: definicija i faktori koji je oblikuju.
  14. Geni i jezici – lingvističke i genetske obitelji.Usporedba biološke i lingvističke evolucije.
  15. Povijesni pregled proučavanja ljudske raznolikosti. Koncept rase.

Ishodi učenja
  1. definirati arheogenetiku kao znanstvenu disciplinu
  2. opisati povijesni razvoj discipline i objasniti značaj i mogućnosti interdisciplinarnog pristupa u proučavanju ljudske prošlosti
  3. objasniti organizaciju, način nasljeđivanja i varijabilnost pojedinih djelova humanog genoma
  4. objasniti i koristiti stručno nazivlje molekularne genetike i filogenije
  5. objasniti principe analize varijabilnosti ljudskih genoma i koristiti stručno nazivlje molekularno-bioloških tehnika i bioinformatičkih metoda koje se primjenjuju u arheogenetičkim istraživanjima
  6. identificirati i objasniti procese koji su oblikovali današnju filogeografsku sliku čovjeka
  7. samostalno s razumijevanjem obraditi, razumjeti i kritički evaluirati recentnu znanstvenu publikaciju iz područja arheogenetike po pitanju primjenjene metodologije i teorijskih zaključaka
Metode podučavanja
Nastava obuhvaća predavanja, seminarske radionice, rasprave i grupno rješavanje problemskih zadataka. Studenti se kontinuirano potiču na postavljanje pitanja u svrhu razjašnjavanja eventualnih nejasnoća. U okviru seminara studenti samostalno obrađuju i prezentiraju pregledni članak vezan uz prethodno obrađene teme kolegija. Na ovaj način kontinuirano se ponavlja, ali i proširuje obrađeni sadržaj. Po izlaganju slijedi kratko usmeno ispitivanje vezano uz članak i poticanje diskusije. Razumijevanje temeljnih principa molekularne genetike provjerava se i po potrebi pojašnjava grupnim rješavanjem problemskih zadataka.
Metode ocjenjivanja
Ocjena se formira na osnovi uspjeha na pisanom ispitu (75%), pripremljenosti, kvaliteti prezentacije i razumijevanju sadržaja seminarskog rada (20%) te aktivnosti na nastavi (5%).
Stjecanje ishoda 3-7 specifično se provjerava prezentacijom seminarskog rada, a svih ishoda rezultatima pisanog ispita.

Obavezna literatura
  1. Human Evolutionary Genetics. 2nd Edition. By Mark Jobling, Edward Hollox, Matthew Hurles, Toomas Kivisild, Chris Tyler-Smith. New York: Garland Science; 2014
  2. Cavalli-Sforza, L. L.: Geni, narodi i jezici, Algoritam, Zagreb, 2008.
Dopunska literatura
  1. Boyd, R. & Silk, J. (2012) How Humans Evolved. (6 th edit). W. W. Norton & Co.
  2. T.A.Brown & K.A.Brown (2011) Biomolecular Archaeology: An Introduction. Wiley-Blackwell, New York
  3. Pregledni recentni članci vezani uz sadržaj kolegija u časopisima The Annual Review of Genomics and Human Genetics, Nature Reviews Genetics, Trends in Genetics, The Annual Review of Anthropology, Cell, Advances in Genetics, Evolutionary Anthropology, Quaternary Science Reviews

Obavezan predmet na studijima
Stari studiji
  1. Antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar