ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Računalna obrada dječjeg jezika

 

Naziv
Računalna obrada dječjeg jezika
Organizacijska jedinica
Združeni diplomski studij Digitalna lingvistika
ECTS
3
Šifra
255307
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Analiza jezičnih uzoraka put je ka razumijevanju dječjeg jezika i jezika odraslih govornika. Prikupljanje uzoraka na način sličniji
svakodnevnoj uporabi jezika čini ovu metodu prirodnijom od procjene testovima. Također, samo jedan jezični uzorak može se
analizirati na različitim razinama te se tako dobiva uvid u različita jezična znanja i vještine. Ovim se predmetom studentima želi
prenijeti temeljno znanje o uporabi korpusa i analize jezičnih uzoraka u lingvističkim istraživanjima te u jezičnoj procjeni. Posebna će
se pažnja usmjeriti na longitudinalne i kros sekcijske uzroke dječjeg jezika. Studenti će naučiti upotrebljavati računalni program
CLAN (Computerised Language Analysis) i sistem na kodiranje CHAT (Codes for the Human Analysis of Transcripts). Rabit će
novostečeno znanje u samostalnom istraživanju.

Ciljevi predmeta:
• omogućiti studentima da kritički promatraju ulogu jezičnog uzorkovanja u istraživanjima i jezičnoj procjeni;
• naučiti studente kako transkribirati, kodirati i analizirati jezične uzorke;
• naučiti studente upotrebljavati transkripte u provedbi vlastitih istraživanja.
Sadržaj
  1. Različite vrste korpusa i njihova uloga u istraživanjima jezika
  2. Važnost analize jezičnih uzoraka u jezičnoj procjeni
  3. Govoreni jezik i pisani jezik
  4. Transkripcija govora: iskazi, komunikacijske jedinice, T-jedinice
  5. Izostavljanja, pogreške i preopćavanja
  6. Kodiranje i provjera transkripata
  7. Analiza jezičnih uzoraka: produktivnost
  8. Analiza jezičnih uzoraka: sintaksa
  9. Analiza jezičnih uzoraka: rječnik
  10. Analiza jezičnih uzoraka: tečnost i pogreške
  11. Mjere jezičnog razvoja u istraživanjima dječjeg jezika i jezika odraslih: pregled
  12. Mjere jezičnog razvoja u istraživanjima dječjeg jezika i jezika odraslih: samostalan rad studenata (e-učenje)
  13. Mjere jezičnog razvoja u istraživanjima dječjeg jezika i jezika odraslih: samostalan rad studenata (e-učenje)
  14. Mjere jezičnog razvoja u istraživanjima dječjeg jezika i jezika odraslih: samostalan rad studenata (e-učenje)
  15. Sumiranje

Ishodi učenja
  1. Definirati i opisati ulogu analize jezičnih uzoraka u istraživanjima te u jezičnoj procjeni
  2. Imenovati i opisati temeljne računalne programe i alate za transkripciju i analizu jezičnih uzoraka
  3. Opisati i usporediti temeljne jedinice za transkripciju govora (iskaz, komunikacijska jedinica, T-jedinica)
  4. Upotrebljavati sustav kodiranje CHAT za transkripciju jezičnog uzorka
  5. Analizirati jezični uzorak uporabom programa CLAN
  6. Provesti manje samostalno istraživanje rabeći metodu analize jezičnih uzoraka
Metode podučavanja
Predavanja, seminari i radionice, mješovito e-učenje, multimedija i mreža, mentorski rad
Metode ocjenjivanja
Pohađanje nastave, Projekt, Istraživanje, seminarski rad, pismeni ispit

Obavezna literatura
  1. Stoll, S., Schikowski, R. (2020). Child-Language Corpora. U: Paquot, M. i Gries, S. Th. (ur.) A Practical Handbook of Corpus Linguistics. New York: Springer.
  2. MacWhinney, B. (2021). The CHILDES Project: Tools for Analyzing Talk. 3rd Edition. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates (part 1: https://www.talkbank.org/manuals/CHAT.pdf, part 2: https://talkbank.org/manuals/CLAN.pdf)
  3. Heilmann, J. (2010). Myths and Realities of Language Sample Analysis, Perspectives on Language Learning and Education, 17(1), 4 – 8. (http://www4.uwm.edu/chs/faculty_staff/upload/Heilmann-Perspectives-2010.pdf)
  4. Kuvač, J., Palmović, M. (2007) Metodologija istraživanja dječjega jezika. Naklada Slap. Jastrebarsko.
  5. Behrens, H (ur.) (2008). Corpora in Language Acquisition Research: Finding Structure in Data Benjamins. Amsterdam: Benjamins.
Dopunska literatura
  1. Ellis, N. C., Römer, U., Brook O'Donnell, M. (2016). Usage-Based Approaches to Language Acquisition and Processing: Cognitive and Corpus Investigations of Construction Grammar [Special issue]. Language learning, 66, 1-358.
  2. Parisse, C. (2019). How large should a dense corpus be for reliable studies in early language acquisition? CogniTextes 19. https://doi.org/10.4000/cognitextes.1483
  3. Hržica, Gordana; Roch, Maja. 2020. Lexical diversity in bilingual speakers of Croatian and Italian. LITMUS in Action: Crosscomparison studies across Europe. Ur. Armon-Lotem, Sharon; Grohmann, Kleanthes. John Benjamins Publishing Company Trends in Language Acquisition Research (TILAR). Amsterdam.
  4. Hržica, Gordana; Košutar, Sara; Kramarić, Mateja. 2019. Rječnička raznolikost pisanih tekstova osoba s razvojnim jezičnim poremećajem. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 55/2. 14–30. doi.org/10.31299/hrri.55.2.2.
  5. Malvern, David; Richards, Brian, Chipere, Ngoni; Durán, Pilar. 2004. Lexical diversity and language development. Palgrave Macmillan. New York.
  6. Nippold, Marilyn A. 2006. Language Development in School-Age Children, Adolescents, and Adults. Encyclopedia of Language & Linguistics, 368–373. https://doi.org/10.1016/b0-08-044854-2/00852-x
  7. Trtanj, Ivana; Kuvač-Kraljević, Jelena. 2017. Jezična i govorna obilježja dječjega pripovjednog diskursa: analiza na mikrostrukturnoj razini. Govor 34(1). 53-69. https://doi.org/10.22210/govor.2017.34.03
  8. Hržica, G., Trtanj, I. (2021). Mjere rječničke raznolikosti u pričama djece predškolske i rane školske dobi. Rasprave: časopis instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 47, 1. https://doi.org/10.31724/rihjj.47.1.3

Izborni predmet na studijima
  1. Digitalna lingvistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar