ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Osnove statistike u sociologiji

 

Naziv
Osnove statistike u sociologiji
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
6
Šifra
265509
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
45
Metodičke vježbe
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Upoznavanje studenata s osnovnim sadržajima deskriptivne i inferencijalne statistike, usvajanje temeljnih statističkih pojmova te razumijevanje statističkih procedura koje se najčešće koriste u sociološkim i srodnim istraživanjima.

Stečena znanja i vještine omogućuju studentima 1) provođenje temeljnih vrsta univarijatne i bivarijatne statističke analize podataka, 2) svladavanja gradiva iz naprednijih statističko-analitičkih izbornih kolegija koje će moći upisati u nastavku prijediplomskog i diplomskog studija sociologije te 3) kritičko čitanje i razumijevanje znanstvene literature u kojoj se referiraju rezultati univarijatne i bivarijatne statističke analize, čime kolegij pospješuje nastavni proces i onih kolegija koji nisu primarno usmjereni na metodološko-statističke sadržaje.
Sadržaj
  1. Mjesto statistike u društvenim istraživanjima Predrasude i stereotipi vezani uz statistiku; pojam i definicija statistike; statistika i javnost; kratki historijat statistike.
  2. Vrste varijabli Pojam mjerenja i skale mjerenja; pojam i vrste varijabli; statističke procedure primjerene pojedinim tipovima varijabli; pojam statističkog skupa i statističkog niza; vrste statističkih nizova; formiranje i uređivanje statističkih nizova.
  3. Tablično i grafičko prikazivanje statističkih podataka Upotreba tablica i grafikona; vrste statističkih tablica i pravila za njihovu izradu; vrste grafičkih prikaza i pravila za njihovu izradu.
  4. Mjere centralne tendencije i disperzije Prednosti korištenja numeričkih indikatora obilježja distribucije podataka; pojam i vrste mjera centralne tendencije; pojma i vrste mjera disperzije.
  5. Mjere asimetrije i zaobljenosti Normalna distribucija: pojam, parametri i obilježja; standardna normalna distribucija; z-vrijednosti: računanje i upotreba; centralni momenti; pojam i vrste mjera asimetrije; pojam i vrste mjera zaobljenosti.
  6. Uvod u inferencijalnu statistiku Mjesto inferencijalnih postupaka u analizi podataka; populacija i uzorak; osnovni pojmovi teorije vjerojatnosti.
  7. Statističke procjene Sampling distribucija; standardna pogreška aritmetičke sredine; procjena intervala pouzdanosti za aritmetičku sredinu; standardna pogreška proporcija; procjena intervala pouzdanosti za proporcije.
  8. Uvod u statističko testiranje hipoteza Pojam i vrste hipoteza; postupak testiranja statističkih hipoteza; jednosmjerno i dvosmjerno testiranje hipoteza; tipovi pogrešaka u statističkom testiranju.
  9. T-test T-distribucija; t-test za jedan uzorak; t–test za nezavisne uzorke; testiranje homogenosti varijanci; F–distribucija; t–test za zavisne uzorke.
  10. Analiza varijance Odnos t-testa i analize varijance; elementi provedbe analize varijance, post-hoc testovi.
  11. Hi-kvadrat test Hi-kvadrat distribucija; elementi provedbe hi-kvadrat test; koeficijenti asocijacije za nominalne varijable.
  12. Uvod u linearnu regresijsku analizu Svrha eksplanacijske statistike; dijagram raspršenja; regresijska i korelacijska analiza.
  13. Pearsonov koeficijent korelacije Uvjeti za korištenje Pearsonovog koeficijenta korelacije; pristupi izračunu Pearsonovog koeficijenta korelacije.
  14. Spearmanov i Point-biserijalni koeficijent korelacije Uvjeti za korištenje i način primjene Spearmanovog koeficijenta korelacije; alternative korištenju Spearmanovog koeficijenta korelacije; Point-biserijalni koeficijent korelacije.
  15. Interpretacija koeficijenata korelacije Parcijalna korelacija i Pearsonov koeficijent parcijalne korelacije; faktori koji utječu na iznos koeficijenta korelacije povrh odnosa dviju varijabli; odnos korelacije i kauzalnosti.

Ishodi učenja
  1. Definirati osnovne pojmove deskriptivne i inferencijalne statistike
  2. Opisati podatke primjerenim statističkim pokazateljima i sažeto ih tablično i grafički prikazati
  3. Postaviti valjane statističke hipoteze
  4. Odabrati statističke procedure primjerene različitim vrstama podataka/varijabli i primijeniti ih u statističkoj analizi
  5. Samostalno provesti jednostavnu univarijatnu i bivarijatnu statističku analizu podataka
  6. Izvesti valjane zaključke utemeljene na statističkoj analizi, tj. valjano generalizirati nalaze s uzorka na populaciju
  7. Protumačiti primjerenost prikaza rezultata univarijatne i bivarijatne statističke analize u stručnim i znanstvenim radovima
  8. Prikazati rezultate statističke analize prema uobičajenim standardima u društvenim znanostima
Metode podučavanja
(1) Predavanja uz PowerPoint prezentaciju
(2) Zadavanje i komentiranje tjednih vježbi i zadaća koje polaznici/ice samostalno rješavanju i predaju na ocjenu
Metode ocjenjivanja
Ocjena se određuje na temelju bodova ostvarenih:
(1) na pisanom ispitu
(2) trima kolokvijima tijekom semestra
(3) rješavanjem zadaća i vježbi.

Obavezna literatura
  1. Petz, B. i sur. (2012.) Petzova statistika: osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko, Naklada Slap. (odabrana poglavlja / select chapters)
  2. Šošić, I., Demo, D. (2020.) Statistika. Zagreb: Školska knjiga. (odabrana poglavlja / select chapters)
  3. Kolesarić, V., Petz, B. (2003.) Statistički rječnik: tumač statističkih pojmova (2. izdanje; 2nd edition). Jastrebarsko: Naklada Slap. (pojmovi obrađeni u nastavi / select chapters)
  4. Nastavni materijali, skripta (Teaching material)
Dopunska literatura
  1. Blalock, Hubert M. (1979). Social statistics. New York [etc.]: McGraw–Hill Book Company.
  2. Howell, David C. (1999). Fundamental Statistics for the Behavioral Sciences. Pacific Grove: Duxbury Pres : An International Thomson Publishing Company.
  3. Šošić, Ivan (2006). Primijenjena statistika. Zagreb: Školska knjiga.