ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Društveni kontekst Domovinskog rata

 

Naziv
Društveni kontekst Domovinskog rata
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
4
Šifra
265510
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj kolegija je upoznati studente/ice s društvenom ulogom i društvenim kontekstom Domovinskog rata, te im omogućiti razumijevanje i kritičko propitivanje Domovinskog rata u suvremenom društvu, u nacionalnim i međunarodnim okvirima. Također je cilj identificirati i razumjeti uzroke, tijek i posljedice Domovinskog rata kao ponajprije društvenog fenomena, u okvirima njegovih socioloških (povijesnih, kulturnih i političkih) značenja za hrvatsko društvo. Kroz primjere iz Domovinskog rata, temeljem analize koncepata demokracije, nacije i nacionalizma, identiteta, društvene kohezije, solidarnosti, propagande, te ujedno proučavanja vojnih operacija, strategija i taktika, studenti/ice će moći analizirati i kritički prosuđivati društvene procese i probleme koji su smješteni na razmeđi disciplinarnih znanosti, čime se u interdisciplinarnom pristupu omogućuje povezivanje do tad stečenih teorijskih i metodoloških znanja studen(a)ta/ica na završetku prijediplomskog studija.
Sadržaj
  1. Domovinski rat je najznačajniji društveni, povijesni, politički i sigurnosni fenomen koji je odigrao presudnu ulogu u nastanku hrvatske države i formiranju nacionalnog identiteta. Izmijenivši institucije, vjerovanja i vrijednosti, ali i bitno označivši promjenu cjelokupnog društvenog poretka obilježenom prijelazom iz socijalizma/komunizma u demokraciju, Domovinski rat kao prijelomna točka hrvatskog društva i hrvatske povijesti ostaje strukturni i trajni označitelj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti građana Hrvatske. U okviru sjećanja nacije, no i u gotovo svim osobnim sjećanjima onih koji su ga proživjeli ili su o njemu naknadno čuli, Domovinski rat ostaje najvažniji kolektivni događaj koji u najvećoj mjeri utječe na formiranje individualnih i kolektivnih identiteta. Nadalje, u svojoj društvenoj konstruiranosti i dinamici, Domovinski je rat živo i različito pamćen, kao i nerijetko u sukobljenim društvenim arenama sjećanja manipuliran i instrumentaliziran među različitim akterima. Unatoč postojanju širokog znanstvenog-istraživačkog, publicističkog, političkog, medijskog, kao i interesa civilnog društva za Domovinski rat, u njegovom proučavanju još uvijek postoji niz nejasnoća i dilema. Stoga je za potpunije shvaćanje Domovinskog rata neophodno njegovo daljnje interdisciplinarno (posebno sociološko) znanstveno istraživanje i izučavanje. Kritičkim pristupom spram najnovije hrvatske povijesti, temeljem ponajprije sociologijskih načela, omogućuje se cjelovitije sagledavanje društvenih procesa vezanih za raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i uspostavu Republike Hrvatske (RH) u kontekstu osamostaljivanja. Nadalje, omogućuju se cjeloviti kao i višeslojni uvidi spram uvođenja demokracije i višestranačja, konstrukcije identiteta, uloge medija, demografskih promjena, vanjskopolitičkih aspekata uspostave RH te društvenih i političkih odnosa kako između zemalja u sukobu, tako i na okupiranim teritorijima.

Ishodi učenja
  1. Objasniti Domovinski rat kao društveni fenomen.
  2. Identificirati društvene uzroke Domovinskog rata: pad socijalizma/komunizma u Europi, pad Berlinskog zida, uspon nacionalističkih težnji.
  3. Identificirati društvene posljedice Domovinskog rata: uvođenje demokracije, uvođenje višestranačja, utjecaj na međunacionalne odnose, utjecaj na nacionalni identitet.
  4. Prepoznati i protumačiti socijalne konstrukcije značenja Domovinskog rata.
  5. Protumačiti Domovinski rat u nacionalnom i međunarodnom kontekstu.
  6. Koristiti stečena sociološka i sociologijska znanja o Domovinskom ratu.
  7. Kritički tumačiti literaturu i materijale vezane za Domovinski rat.
Metode podučavanja
Powepoint prezentacije, debata o seminarskoj literaturi, YouTube dostupni isječci znanstvenih konferencija, okruglih stolova, istraživanja i socioloških rasprava vezanih za predmet, aktivna dvosmjerna rasprava između studenata/ica i nastavnika/ice, mid-term paper, završni pisani rad.
Metode ocjenjivanja
Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi (25% završne ocjene), mid-term paper (25% završne ocjene), završni pisani rad (50% završne ocjene).

Obavezna literatura
  1. Žunec, Ozren (2007). Goli život. Socijetalne dimenzije pobune Srba u Hrvatskoj. I. i II. Zagreb: Demetra. (odabrana poglavlja)
  2. Benčić Kužnar, Andriana (2020). Sjećanje na Domovinski rat. Zagreb: Jesenski i Turk. (odabrana poglavlja)
  3. Marijan, Davor (2016). Domovinski rat. Zagreb: Despot Infinitus. (odabrana poglavlja)
Dopunska literatura
  1. Woodward, Susan (1995). Balkan Tragedy. Chaos and Dissolution After the Cold War. Brookings Institution Press.
  2. Glenny, Misha (1996). The Fall of Yugoslavia: The Third Balkan War, Third Revised Edition. Penguin Publishing Group. (odabrana poglavlja)
  3. Ramet, Sabrina P. (2005). Balkanski Babilon. Raspad Jugoslavije od Titove smrti do Miloševićeva pada. Zagreb: Alinea d.o.o. (odabrana poglavlja)

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Sociologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  2. Sociologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4., 6. semestar
Novi i reformirani studiji
  1. Sociologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Sociologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Ljetni semestar