ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Prostor i okoliš

 

Naziv
Prostor i okoliš
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
4
Šifra
265565
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj je kolegija razumijevanje odnosa i interakcije čovjeka i njegova prirodnog i kulturnog okoliša kroz upoznavanje studenata s ključnim povijesnim i suvremenim trendovima i promjenama tog odnosa. Kolegij se sastoji od tri glavna dijela. Prvi uključuje upoznavanje studenata sa socijalno-ekološkim aspektom odnosa čovjeka i prirode, socijalno-ekološkom krizom kao jednim od suvremenih posljedica tog odnosa, te kritičke analize postojećih empirijskih radova na ovu temu. Drugi uključuje analizu ruralno-ubranog kontinuuma kao povijesnog i suvremenog prostora socijalnih odnosa i promjena (procesi modernizacije, globalizacije i dr.). Treći se odnosi na analizu društvenih i prostornih odnosa te analizu njihovih posljedica i prostornih nejednakosti na aktualnim primjerima iz hrvatskog društva.
Sadržaj
  1. Kolegij se fokusira na teme povijesti čovjekove ekspanzije u prirodu, oblikovanje prirodnog i kulturnog okoliša, te međudjelovanja društvenog i fizičkog prostora iz sociološke perspektive. Bavi se suvremenim društvenim razvojem i promjenama prostora, vremena i vrijednosnih sustava u okviru globalizacije, glokalizacije, kao i procesa modernizacije i nejednakog razvoja, te posljedica tih procesa u vidu socijalno-ekološke krize, prostorne ekspanzije urbanog i neujednačene, intenzivne urbanizacije te stvaranja urbano-ruralnog kontinuuma. U navedenom globalnom i lokalnom društvenom kontekstu, analiziraju se društvene i prostorne nejednakosti, utjecaj na i promjene zajednica te različitih oblika kapitala kojima raspolažu, primarno u svrhu raspravljanja o njihovoj održivosti i rezistentnosti na vanjske uvjete i negativne utjecaje (primjerice, klimatske promjene itd.).

Ishodi učenja
  1. Identificirati sociološki relevantne aspekte odnosa čovjeka i njegova prirodnog i kulturnog okoliša
  2. Analizirati odabrani primjer odnosa čovjeka i njegova okoliša ili prostora na odgovarajućoj (mikro, mezo ili makro) razini
  3. Primijeniti temeljni koncept iz ovog područja na hrvatski društveni kontekst
  4. Objasniti prostorne nejednakosti na primjeru iz hrvatskog društvenog konteksta
  5. Objasniti prednosti i nedostatke postojećeg empirijskog rada iz ovog područja
Metode podučavanja
U realizaciji kolegija predviđena su predavanja i seminarska nastava. Pri tome će se koristiti metode prezentacije uz pomoć multimedijalnih pomagala i metode rasprave. Poticat će se kritičko čitanje, analiza i diskusija literature te provedba samostalnih zadataka. Kolegij uključuje i terensku nastavu i/ili gostujuće predavače iz relevantnih tema kolegija kada će to biti moguće realizirati.
Metode ocjenjivanja
Obvezni redoviti dolasci na nastavu. Seminarsko usmeno izlaganje, dva kolokvija tijekom semestra, pismeni ili usmeni ispit na kraju za one koji ne prođu kolokvije ili ne budu zadovoljni ponuđenom ocjenom (o obliku kolokvija i ispita studenti će biti obavješteni na nastavi).

Obavezna literatura
  1. Bourdieu, P. (2018). Social Space and the Genesis of Appropriated Physical Space. International Journal of Urban and Regional Research, pp.106-114. DOI:10.1111/1468-2427.12534
  2. Cifrić, I. (2002). Okoliš i održivi razvoj. Zagreb: HSD i Zavod za sociologiju.
  3. Cifrić, I. (2009). Kultura i okoliš. Zaprešić: VŠPU „B. A. Krčelić“.
  4. Čaldarović, O. (1989). Društvena dioba prostora. Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske.
  5. Redclift, M. i Woodgate, G. (2000). The International Handbook of Environmental Sociology. Cheltenham, UK/Northampton, MA: Edward Elgar Publishing.
Dopunska literatura
  1. Cifrić, I. (2003). Ruralni razvoj i modernizacija (pogl. 2 i 3). Zagreb: IDIS.
  2. Hannigan, J. (2006). Environmental Sociology. London: Routledge.
  3. Simons, I. G. (2010). Globalna povijest okoliša. Zagreb: Disput.
  4. Rogić, I. (2000). Tehnika i samostalnost. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  5. Phillips, R. i Wong, C. (ur.) (2017). Handbook of Community Well-Being Research. Springer.
  6. Borch, Ch. i Kornberger, M. (ur.) (2015). Urban Commons. Rethinking the City. Routledge.