ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Povijest antičke književnosti Grčke i Rima 3

 

Naziv
Povijest antičke književnosti Grčke i Rima 3
Organizacijska jedinica
Katedra za latinski jezik i rimsku književnost
ECTS
3
Šifra
265573
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Upoznati glavne autore, djela, vrste, estetsko-poetička načela i društvene funkcije grčko-rimske antičke književnosti u razdoblju od oko 160. pr. n. e. (nakon Terencijeve smrti) do oko 120. n. e. (Tacit i Plutarh). Steći iskustvo čitanja reprezentativnih očuvanih djela u hrvatskom prijevodu. Na odabranim ulomcima uočiti karakteristične književne postupke i konvencije. Osvijestiti različitost antičkog i našeg književnog sustava. Prepoznavati različite pristupe književnoj povijesti: biografski, kronološki, žanrovski. Vrednovati znanstvena književnopovijesna djela.
Sadržaj
  1. Uvod. Odabrani pristup književnoj povijesti. Literatura. Granice razdoblja.
  2. Kulturni i društveni profil. Uvjeti nastanka i recepcije književnih djela u promatranom razdoblju.
  3. Kronologija i prostor književnosti u promatranom razdoblju. Sačuvana i izgubljena djela.
  4. Historiografija: Katon; Diodor, Dionizije Halikarnašanin, Salustije; Cezar, Varon, Livije.
  5. Retorika i filozofija: Panetije, Posidonije, Ciceron, Varon.
  6. Poezija: Lucilije, Meleagar, Filodem, Ciceron; Katul, Lukrecije
  7. Poezija: Vergilije, Horacije
  8. Poezija: Propercije, Ovidije, Tibul
  9. Stručni pisci: Strabon, Vitruvije. Židovstvo: Filon iz Aleksandrije, sveti Pavao, Josip Flavije
  10. Retorika, poezija, filozofija: Laudatio Turiae, Seneka Stariji; Seneka Mlađi; Lukan, Perzije; Plinije Stariji
  11. Roman: Hariton, Petronije
  12. Poezija: Stacije, Silije Italik, Marcijal
  13. Retorika i filozofija: Kvintilijan, Dion Krizostom, Epiktet, Plutarh
  14. Retorika, epistolografija, historiografija: Plinije Mlađi, Tacit
  15. Zaključak i osvrt

Ishodi učenja
  1. Navesti glavne autore, djela, vrste grčko-rimske antičke književnosti 160. pr. n. e. – 120. n. e.
  2. Objasniti estetsko-poetička načela i društvene funkcije književnosti u razmatranom razdoblju.
  3. Književnom interpretacijom pokazati estetske karakteristike određene književne vrste i individualnog autora.
  4. Uspoređivati djela antičke grčke i rimske književnosti iz aspekta žanra, retorike, stilistike, pripovijedanja, odnosa prema izvanknjiževnoj stvarnosti.
  5. Interpretirati razlike književnog teksta antike u odnosu na književne konvencije današnjice.
  6. Prepoznati različite pristupe povijesti književnosti i kritički ih procijeniti.
Metode podučavanja
Predavanje.
Interpretacija i usporedba odabranih ulomaka književnih djela.
Kritičko čitanje znanstvene literature na hrvatskom i stranim jezicima.
Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura
  1. Rutherford, Richard. Classical Literature : a Concise History. Hoboken: John Wiley & Sons, Ltd., 2008.
  2. Tronskij, Iosif Moiseevič, i Miroslav Kravar. Povijest antičke književnosti. Zagreb: Matica hrvatska, 1951.
  3. Jovanović, Neven. Čitanka za povijest antičke književnosti Grčke i Rima 3. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta, 2023.
Dopunska literatura
  1. Bricko, Marina, Darko Novaković, Damir Salopek, Zlatko Šešelj, i Dubravko Škiljan. Leksikon antičkih autora = Lexicon scriptorum antiquorum. Uredio Dubravko Škiljan. Zagreb: Latina & Graeca, Matica hrvatska, 1996.
  2. Croally, N.T, i Roy Hyde. Classical literature : an introduction. London: Routledge, 2011.
  3. Dihle, Albrecht. Greek and Latin Literature of the Roman Empire: From Augustus to Justinian. Preveo Manfred Malzahn. London: Routledge, 1994.
  4. Taplin, Oliver, ur. Literature in the Greek and Roman worlds: a new perspective. Oxford: Oxford University Press, 2000.