ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Uvod u studije sigurnosti

 

Naziv
Uvod u studije sigurnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
3
Šifra
265584
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Cilj kolegija je osposobiti studente/ice za razumijevanje složenosti fenomenologije sigurnosti. Prvotni je cilj kolegija prikaz interdisciplinarnog proučavanja sigurnosti, sociološko razumijevanje sigurnosti kao ekspertnog područja, ovladavanje kategorijalnim aparatom, paradigmama sigurnosti, kao i relevantnim teorijama za razumijevanje sigurnosti. U okviru predmeta studenti/ice će upoznati subjektivnu i objektivnu dimenziju sigurnosti te institucionalnu dimenziju sigurnosti, odnosno način na koji su ustrojeni i na koji funkcioniraju sustavi sigurnosti. Također, studenti/ice će biti upoznati sa strateškim odrednicama ostvarenja nacionalne i europske sigurnosti prvenstveno kroz ključne dokumente nacionalne i europske politike koji su u funkciji realizacije strateških smjernica.
Sadržaj
  1. 1. Sigurnost, kao pojam polisemičnog karaktera, predmet je izučavanja sigurnosnih studija. Makar nema jednoznačne definicije sigurnosti, neupitno je postojanje suglasnosti o tome da je sigurnost osnovni preduvjet postojanja pojedinca, države i društva. Društvo bez sigurnosti dovodi do nesigurne države pa svaka država nastoji prije svega učiniti svoje pojedince, a samim time i društvo, sigurnima. Sigurnost je, dakle, osnovna funkcija države i jedna od temeljnih ljudskih socijalnih potreba, neophodan je konstitutivni element svakog „dobrog društva“. Kao „javno dobro“, kao neisključiva i nerivalska vrijednost, sigurnost ima bitan utjecaj na društvene, gospodarske i političke procese. Sigurnost je osjećaj i stanje, no uz to sigurnost je i proces i djelatnost. Riječ je o varijabilnoj kategoriji čija kvaliteta i kvantiteta variraju. Polisemičnost pojma sigurnosti ukazuje da postoje dvije epistemologije sigurnosti: proučavanje sigurnosti kao stvarnog objektivnog stanja te proučavanje sigurnosti kao diskursa i prakse. U subjektivnoj, socijalno konstruiranoj tradiciji, sigurnost se proučava kao područje diskursa i prakse koje se razumije u posebnom kontekstu u određenom povijesnom trenutku.
  2. 2. Liminalne studije sigurnosti (security studies), kao zaseban znanstveno-istraživački okvir, u fokus svog interesa stavljaju sve navedene aspekte sigurnosti, proučavajući ih na individualnoj, međunarodnoj, no prije svega na nacionalnoj (državnoj) razini. Kroz prizmu osnovnih teorijskih koncepata te ključnih sigurnosnih paradigmi, razmatraju se tri razine sigurnosti, s naglaskom na nacionalnu i europsku razinu.

Ishodi učenja
  1. Povezati osnovne pojmove iz okvira studija sigurnosti
  2. Usporediti sadržaj pojma sigurnosti u različitim znanstvenim disciplinama
  3. Protumačiti sigurnosno područje kao profesionalno i ekspertno kroz prizmu sociologije profesije i ekspertiza
  4. Usporediti temeljne društvene teorije i njihovo shvaćanje sigurnosti (konstruktivizam, realizam, liberalizam, teorije pravednog rata) i teorije sigurnosti
  5. Protumačiti suvremene sigurnosne politike i strategije
  6. Primijeniti analitičke tehnike za prognoziranje i predviđanje kretanja u socijalnom, političkom i sigurnosnom okruženju
  7. Identificirati studije sigurnosti kao liminalno znanstveno područje
Metode podučavanja
Kolegij će se realizirati posredstvom predavanja, Nastavne metode koje će biti korištene na kolegiju su: predavanja, grupne diskusije, prezentacije te analize slučajeva (case studies i country studies).
Metode ocjenjivanja
Nakon odslušanih predavanja polaže se završni pisani ispit. Elementi konačne ocjene (maksimalno 100 bodova) su:
a) prisustvovanje predavanjima i aktivno sudjelovanje na nastavi (pitanja, komentari, analize) - maksimalno 30 bodova;
b) završni pisani ispit: izrada individualnog eseja/projekta (ili seminara) što uključuje pisani izvještaj (40 bodova) i prezentaciju (30 bodova) njegovog sadržaja - maksimalno 70 bodova.

Uspjeh na predmetu predstavlja zbir ostvarenih bodova, a ocjena uspjeha izvršit će se prema sljedećoj tablici:
a) izvrstan (90-100 bodova);
b) vrlo dobar (80-89 bodova);
c) dobar (60-79 bodova);
d) dovoljan (51 do 59 bodova);
e) nedovoljan (50 bodova i manje).

Obavezna literatura
  1. Bourbeau, Philippe (2015) (ed.) Security: Dialogue across Disciplines. Cambridge: Cambridge University Press.
  2. Desch, C. Michael (2019) Cult of the Irrelevant: The Waning Influence of Social Science on National Security, Princeton and Oxford: Princeton University Press.
Dopunska literatura
  1. Buzan, B.; Hansen, L. (2009) The Evolution of International Security Studies, Cambridge: Cambridge University Pres.
  2. Cavelty, D. M.; Mauer, V. (2010)(eds.) The Routledge Handbook of Security Studies, Abingdon/New York: Routledge Taylor & Francis Group.
  3. Dorman, M. A.; Kaufman, P. J. (2014)(eds.) Providing for National Security: A Comparative Analysis, Stanford: Stanford University Press.
  4. Kirchner, J. E.; Sperling, J. (2010)(eds.) National Security Cultures: Patterns of global governance, London and New York: Routledge.
  5. Fiss, O. (with Sutton, T.) (2015) A War Like No Other: The Constitution in a Time of Terror, New York: The New Press.
  6. Salter, B. M; Mutlu, E. C. (2013) Research Methods in Critical Security Studies: An introduction, London/New York: Routledge, Taylor and Francis Group.
  7. Shepherd, J. L. (2013) Critical Approaches to Security: An introduction to theories and methods, London/New York: Routledge, Taylor and Francis Group.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Sociologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  2. Sociologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3., 5. semestar
Novi i reformirani studiji
  1. Sociologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1. semestar
  2. Sociologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Zimski semestar