ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Povijest pedagogije

 

Naziv
Povijest pedagogije
Organizacijska jedinica
Odsjek za pedagogiju
ECTS
7
Šifra
265586
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Poznavanje temeljnih odgojno-obrazovnih ideja pojedinih povijesnih perioda. Razumjeti ideje temeljnih pedagogijskih mislioca od antičke Grčke do suvremene zapadne pedagogijske misli. Stvoriti misaone veze između društveno-povijesnih prilika i pedagogijskih ideja.
Sadržaj
  1. Uvod u kolegij
  2. Polazišta razvoja pedagogije u antičkoj Grčkoj
  3. Platon i Paideia kao osnovna misao pedagogije
  4. Ideja obrazovnog znanja (Platon – Teetet)
  5. Pedagoški pogledi u antičkom Rimu (Seneca, Quintilianus).
  6. Renesansa, teorijska polazišta i pedagoška praksa humanizma, reformacije i protureformacije (V. R. da Feltre, L. Vives, F. Rabelais, E. Roterdamski, M. Montaigne).
  7. Jan Amos Komensky kao prvi veliki teoretičar sustavne pedagogije.
  8. Pedagoške ideje J.J. Rousseaua.
  9. Filozofija i pedagogija njemačkog klasičnog idealizma 1 (I. Kant, J.G. Fichte).
  10. Filozofija i pedagogija njemačkog klasičnog idealizma 2 (G.W.F. Hegel, F.D.E. Schleiermacher).
  11. Klasici njemačke pedagogije 19. stoljeća: J. H. Pestalozzi, J. F. Herbart, W. von Humboldt.
  12. Pedagoški pokreti i pravci u 20. stoljeću: pedagogija pragmatizma.
  13. Pedagoški pokreti i pravci u 20. stoljeću: reformni pedagoški pokreti.
  14. Pedagoški pokreti i pravci u 20. stoljeću: njemačka socijalna pedagogija, filozofijska i kulturna pedagogija, pravci "nove škole".
  15. Pregled i refleksija.

Ishodi učenja
  1. Opisati i usporediti pristupe odgoju i obrazovanju u različitim povijesnim periodima
  2. Identificirati temeljne mislioce u području odgoja i obrazovanja od antičke Grčke do 20. stoljeća
  3. Preispitati utjecaj specifičnih povijesnih okolnosti na pristupe odgoju i obrazovanju u pojedinim periodima
  4. Kritički vrednovati pojedine pristupe odgoju i obrazovanju, temeljeno na pedagogijskoj perspektivi
Metode podučavanja
Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura
  1. Komensky, J.A. (1900). Velika Didaktika. Zagreb: HPKZ
  2. Kvintilijan, M.F. (1985). Obrazovanje govornika. Sarajevo: Veselin Masleša.
  3. Locke, J. (1890). Nekoje misli ob uzgoju. Senj: Tiskom H. Lustera.
  4. Platon (1979). Teetet ili o znanju. Zagreb: Naprijed
  5. Platon (1991). Politeia, knjiga šesta i sedma. Zagreb: Demetra
  6. Roterdamski, E. (1999). Pohvala ludosti. Zagreb: Cid-Nova.
  7. Rousseau, J.J. (1887-1889). Emil ili ob uzgoju. Zagreb: HPKS.
  8. Zaninović, M. (1988). Opća povijest pedagogije. Zagreb: Školska knjiga.
Dopunska literatura
  1. Aristotel (1992). Politika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  2. Dewey, J. (1966). Vaspitanje i demokratija: uvod u filosofiju vaspitanja. Cetinje: Obod
  3. Hufnagel, E. (2002). Filozofija pedagogike. Zagreb: Demetra.
  4. Huizinga, J. (1991). Jesen srednjeg vijeka. Zagreb: Naprijed.
  5. Key. E. (2000). Stoljeće djeteta. Zagreb: Educa.
  6. Le Goff, J. (1998). Civilizacija srednjovijekovnog zapada. Zagreb: Golden marketing.
  7. Neill, A. S. (1999). Škola Summerhil. Novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Sara 93.
  8. Rabelais, F. (2004). Gargantua i Pantagruel. Zagreb: Matica Hrvatska.
  9. Tenorth, H.-E. (1992). Geschichte der Erziehung. Einführung in die Grundzüge ihrer neuzeitlichen Entwicklung. Weinheim, München: Juventa Verlag

Obavezan predmet na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Pedagogija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1. semestar
  2. Pedagogija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1. semestar