ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Ontologija 2

 

Naziv
Ontologija 2
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
3
Šifra
51247
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Cilj je kolegija upoznati studente s povijesnim razvojem ontologije kao discipline te ih potaknuti na vlastite filozofske refleksije i kritički pristup ontologiji putem analize, interpretacije i usporedbe klasičnih djela iz povijesti ontologije.
Sadržaj
  1. Kratak pregled povijesnog razvoja ontologije kao discipline s naglaskom na utjecajna filozofska djela; upoznavanje s obvezama i načinom rada u kolegiju
  2. Predsokratovci i Platon: ključni ontologijski pojmovi te značaj za razvoj ontologije
  3. Aristotel: ključni ontologijski pojmovi te značaj za razvoj ontologije
  4. Anselmo Kanterberijski i Toma Akvinski: ključni ontologijski pojmovi te značaj za razvoj ontologije
  5. Descartes: ključni ontologijski pojmovi te značaj za razvoj ontologije
  6. Spinoza i Leibniz: ključni ontologijski pojmovi te značaj za razvoj ontologije
  7. Kant: ključni ontologijski pojmovi te značaj za razvoj ontologije
  8. Fichte: ključni ontologijski pojmovi te značaj za razvoj ontologije
  9. Schelling: ključni ontologijski pojmovi te značaj za razvoj ontologije
  10. Hegel: ključni ontologijski pojmovi te značaj za razvoj ontologije
  11. Schopenhauer i Nietzsche: ključni ontologijski pojmovi te značaj za razvoj ontologije
  12. Husserl i Sartre: ključni ontologijski pojmovi te značaj za razvoj ontologije
  13. Heidegger: ključni ontologijski pojmovi te značaj za razvoj ontologije
  14. Postmoderna i ontologija
  15. Ponavljanje i završna rasprava

Ishodi učenja
  1. Obrazložiti pojavu i razvoj temeljnih filozofskih disciplina teorijske, praktičke i poetičke filozofije te temeljnih rasprava unutar povijesnih razdoblja
  2. Interpretirati, analizirati i usporediti odabrana klasična filozofijska stajališta u povijesti ontologije
  3. Razlikovati, izložiti i analizirati osnovne filozofske probleme i argumentacije u klasičnim djelima ontologije
  4. Opisati, interpretirati i kritički prosuđivati osnovne stavove filozofskih škola i pravaca u ontologiji
  5. Usvojiti vještinu filozofske rasprave i u njoj kritički prosuđivati filozofske teme unutar klasičnih djela ontologije
  6. Analizirati, razlikovati i kritički prosuđivati genezu metafizičkih i ontoloških pojmova i stajališta
  7. Prepoznati filozofijske utjecaje u klasičnim tekstovima ontologije
Metode podučavanja
Predavanja, konzultacije, samostalni zadaci
Metode ocjenjivanja
Evaluacija prisutnosti na nastavi i usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Čitanka sastavljena od odabranih dijelova iz idućih djela: Hermann Diels, Predsokratovci, Svezak 1 i 2, tekstove preveli Zdeslav Dukat et al., predgovore preveo Branko Bošnjak, Naprijed, Zagreb, 1983.; Platon, Teetet ili O znanju, preveo Milivoj Sironić, u: Teetet; FIleb, Naprijed, Zagreb, 1979.; Aristotel, Metafizika, preveo Tomislav Ladan, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1992.; Anselmo Canterburyjski, »Proslogion«, u: Quod vere sit Deus, Svezak 1, prevela Marina Miladinov, Demetra, Zagreb, 1999.; Toma Akvinski, Izabrano djelo, preveo Tomo Vereš, Globus, Zagreb, 2005.; René Descartes, Meditacije o prvoj filozofiji, preveo Tomislav Ladan, u: Husserl, Edmund, Kartezijanske meditacije, preveo Tomislav Ladan, Centar za kulturnu djelatnost SSO, Zagreb, 1975.; Benedikt de Spinoza, Etika: dokazana geometrijskim redom, preveo Ozren Žunec, Demetra, Zagreb, 2000.; Gottfried WIlhelm Leibniz, Monadologija, u: Damir Barbarić, Živo ogledalo beskonačnog, Zagreb, 1999. Immanuel Kant, Kritika čistoga uma, preveo Viktor D. Sonnenfeld, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1984.; Johann Gottlieb Fichte, Osnova cjelokupne nauke o znanosti, preveo Viktor D. Sonnenfeld, Naprijed, Zagreb, 1974.; Friedrich Wilhelm Joseph Schelling, Sistem transcendentalnog idealizma, preveo Viktor D. Sonnenfeld, Naprijed, Zagreb, 1986.; Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Fenomenologija duha, preveo Milan Kangrga, Naprijed, Zagreb, 1987.; Arthur Schopenhauer, Svet kao volja i predstava, Tom 1 i 2, preveo Božidar Zec, Grafor, Beograd, 1981–1984.; Friedrich Nietzsche, Ljudsko, odviše ljudsko: knjiga za slobodne duhove, Svezak prvi, preveo Berislav Podrug, Demetra, Zagreb, 2012. Edmund Husserl, Ideje za čistu fenomenologiju i fenomenologijsku filozofiju, preveo Željko Pavić, Naklada Breza, Zagreb, 2007.; Jean-Paul Sartre, Bitak i ništo: ogled iz fenomenološke ontologije, Svezak 1 i 2, preveo Daniel Bučan, Demetra, Zagreb, 2006–2007.; Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, preveo Hrvoje Šarinić, Naprijed, Zagreb, 1988.; Lino Veljak, »’Meka ontologija’ i kraj moderne«, Filozofska istraživanja 22 (2002) 2/3 = 85/86, str. 407–414.
Dopunska literatura
  1. Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike, Matica hrvatska: Zagreb, 1999.
  2. Milan Kangrga, Klasični njemački idealizam, FF Press: Zagreb, 2008.
  3. Immanuel Kant, Prolegomena zu einer jeden künftigen Metaphysik die als Wissenschaft wird auftreten können / Prolegomena za svaku buduću metafiziku, preveo Viktor D.Sonnenfeld, redigirao Josip Talanga, Kruzak, Zagreb, 2019.
  4. Hans Krämer, Platonovo utemeljenje metafizike, Demetra: Zagreb, 1997.
  5. Abdulah Šarčević, Metafizika Zapada i njeno prevladavanje, Svjetlost, Bemus: Sarajevo, 2005.
  6. Danko Grlić, Friedrich Nietzsche, Liber, Zagreb, 1981.
  7. Vanja Sutlić, Kako čitati Heideggera: uvod u problematsku razinu “Sein und Zeit”-a i okolnih spisa, “August Cesarec”: Zagreb, 1989.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 4., 6., 8. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4., 6., 8. semestar
Novi i reformirani studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar