Naziv
Ontologija I
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS bodovi
3
Šifra
51246
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno odslušati za

Cilj
Studenti viših godina filozofije stječu temeljne informacije se o bitnim problemima i kontroverzijama teorijske filozofije, o genezi ključnih pojmova ontologije i o povijesti problema kao i o aktualnom stanju diskusije o “vječnim pitanjima” filozofije danas te upoznaju bitne ili karakteristične autore i probleme i razvijaju sposobnosti samostalnog filozofijskog mišljenja. Kolegij služi kao neposredna priprema za kolegij Ontologija II.
Sadržaj
  1. Definicije pojma i predmeta ontologije kao ključne discipline teorijske filozofije
  2. Disciplinarna razdioba filozofije i zadaća filozofije kao integrativna mišljenja cjeline
  3. Zadaće i međusobni odnos formalne i materijalne ontologije
  4. Odnos ontologije i metafizike
  5. Temeljne orijentacije i antiteze u ontologiji
  6. Odnos spram drugih filozofijskih disciplina
  7. Problematičnost same disciplinarne razdiobe filozofije i tendencije nadmašivanja fragmentarizacije filozofije i uspostavljanja interdisciplinarnosti te multidisciplinarnosti
  8. Odnos spram drugih oblika ljudskog znanja, duhovnosti i misaonosti
  9. Geneza pojmovlja: predsokratovci, Platon, Aristotel
  10. Prevođenje pojmovlja na latinski jezik i s tim povezane preobrazbe značenja
  11. Geneza subjektivizacije
  12. Kontroverzije u pogledu ključnih pojmova ontologije
  13. Bitak: momenti bitka
  14. Regionalizacija bitka
  15. Bitak, biće i ontologijska diferencija

Ishodi učenja
  1. Definirati odnos ontologije i metafizike
  2. Definirati i opisati temeljne ontologijske pojmove i probleme, posebno s obzirom na njihov povijesni razvoj,
  3. Razlikovati osnovne orijentacije u klasičnoj ontologiji i suvremenoj teorijskoj filozofiji
  4. Izraditi pismeni rad na dogovorenu temu vezanu uz problematiku kolegija uz primjenu primarne i sekundarne literature i u skladu s načelima akademskog pisanja
Metode podučavanja
predavanja s diskusijom; seminarski radovi
Metode ocjenjivanja
vrednovanje aktiovnosti u nastavi i stupanj vrsnoće seminarskog rada

Obavezna literatura
  1. Aristotel, Metafizika, izd. Kultura, Beograd 1971; izd. HSN, Zagreb 1992. (u obzir dolaze i druga izdanja)
  2. Descartes, Kartezijanske meditacije, CKD, Zagreb 1975 (ili kasnija izdanja Demetre) ili Mediationes de prima philosophia, Reclam, Stuttgart 1986. (J. Vrin, Paris 1953, itd.)
  3. Spinoza, Etika, izd. Demetra, Zagreb 2000 (ili izd. Kultura, Beograd 1959; BIGZ, Beograd 1983)
  4. G. W. Leibniz, Izabrani filozofski spisi, Naprijed, Zagreb 1980. ili Monadologija, Kultura, Beograd 1957. ili Novi ogledi o ljudskom razumu, V. Masleša, Sarajevo 1986.
Dopunska literatura
  1. Antun Bauer, Opća metafizika ili ontologija, Nadbiskupska tiskara, Zagreb 1918.
  2. Aleš Ušeničnik, Ontologija, KTD, Ljubljana 1924.
  3. Josip Stadler, Opća metafisika ili ontologija, Breza, Zagreb 2004.
  4. Classics of Western Philosophy (prir. S. M. Cahn), Hacket, Indianapolis 1985.
  5. Platon, Teetet, Naprijed, Zagreb 1979. (i druga Platonova djela)
  6. Aristotel, Fizika, izd. Liber, Zagreb 1987; izd. HSN, Zagreb 1992. (u obzir dolaze i druga izdanja)
  7. Albertus Magnus, Philosophia realis, Demetra, Zagreb 1994.
  8. Language, Mind, and Ontology (prir. J. E. Tomberlin), Blackwell, Malden/Oxford 1997.

Izborni predmet na studijima
  1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 3., 5., 7. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3., 5., 7. semestar