ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Spoznajna teorija II

 

Naziv
Spoznajna teorija II
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
3
Šifra
265698
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
1. Analiza suvremenih doprinosa raspravama u području epistemologije i filozofije znanosti.
2. Usvajanje tehničkih termina, metoda i postupaka vezanih uz analizu formiranja znanja u suvremenim uvjetima.
3. Kritička refleksija o načelima i dosezima filozofije u uvjetima specijalizacije i razvoja disciplinarnih istraživanja
Sadržaj
  1. Suvremena kritika tradicionalne epistemologije i pokušaji rekonceptualizacije (‘fundacionalistički koherentizam’ vs. naturalizirana epistemologija)
  2. Razmatranje naturaliziranje epistemologije i odnosa filozofije prema kognitivnoj znanosti
  3. Fizikalizam i materijalizam: pojam uma u suvremenim raspravama i problemi redukcionizma
  4. Pregled suvremenih rasprava o odnosu vjerovanja, razuma i svijesti. Problemi naturalističkih objašnjenja svijesti
  5. Suvremene epistemološke teorije: perceptivno znanje, pamćenje, svjedodžbeno znanje; znanje vs. ‘kognicija’
  6. Suvremene epistemološke teorije: socijalna epistemologija i problem svjedočanstva
  7. Suvremene epistemološke teorije: uloga poroka i vrlina u formiranju znanja. Epistemologija vrlina
  8. Suvremene epistemološke teorije: feministička epistemologija, epistemička nepravda i pitanje epistemičkog autoriteta
  9. Epistemologija i filozofija znanosti: historijski pregled od pozitivizma do post-pozitivističke filozofije znanosti (Popper, Kuhn, Hesse, Foucault)
  10. Epistemologija i filozofija znanosti: metode, modeli, metafore u kontekstu znanstvenog znanja
  11. Epistemologija i filozofija znanosti: determinizam i probabilizam u suvremenim raspravama o znanosti
  12. Historijska epistemologija: pregled rasprava o istini, objektivnosti i empirijskoj adekvatnosti
  13. Historijska epistemologija: klasifikacijski modeli spoznaje i posebni diskursi o razvoju znanja (Kuhn, Foucault, Hacking)
  14. Znanje i njegova javna prezentacija: filozofija u javnosti. Problem ideologije u filozofskim diskursima
  15. Završna rasprava

Ishodi učenja
  1. Obrazložiti pojavu i razvoj temeljnih filozofskih disciplina teorijske, praktičke i poetičke filozofije te temeljnih rasprava unutar povijesnih razdoblja
  2. Prepoznati i uporabiti standardnu filozofsku terminologiju
  3. Vrednovati osnovne filozofske probleme i argumente po pojedinim disciplinama.
  4. Opisati interpretacije i prosudbe stavova i pozicija filozofskih škola i pravaca.
  5. Analizirati kognitivne, socijalne i institucionalne pretpostavke znanja i znanosti.
Metode podučavanja
Temeljna frontalno - predavačka metoda kombinira se sa strukturiranim dijalogom i otvorenom završnom raspravom koja uključuje razmotrene i/ili implicirane probleme i pitanja.
Završna rasprava, koja ima ulogu ponavljanja, razjašnjenja, ukazivanja na nove i neriješene implikacije odnosno teme, potiče se na kraju svakog predavanja, odnosno završni, petnaesti termin u semestru u cijelosti je posvećen raspravnom ponavljanju, sintezi i otvaranju novih tema.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit u prosječnom trajanju od 45 minuta podrazumijeva primjenu sljedećih metoda:
1. metode razgovorne provjere znanja o temeljnim problemima, pitanjima i postavkama filozofske discipline
2. metodu provjere primjerenog razumijevanja i objašnjenja temeljnih pojmova i teorija
3. metodu komparativnih analiza
4. metodu provjeravanja sposobnosti sinteze, primjene i prosuđivanja.

Obavezna literatura
  1. Husserl, E., Kriza evropskih znanosti i transcendentalna fenomenologija. Uvod u fenomenološku filozofiju, Globus, Zagreb 1990.
  2. Popper, K., Logika naučnog otkrića, Nolit, Beograd 1973.
  3. Kuhn, Th., Struktura znanstvenih revolucija, Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb 1999.
  4. Poincaré, H., Znanost i hipoteza, Globus, Zagreb 1989.
  5. Quine, W. v. O., Naturalizirana epistemologija, u: Čuljak, Z. (ur.), Vjerovanje, opravdanje i znanje, Ibis grafika, Zagreb 2003., str. 373-385.
  6. Quine, W. v. O., “Dvije dogme empirizma”, u: Kontekst i značenje, ur. N. Miščević-M. Potrč, Izd. centar Rijeka, Rijeka 1987, str. 69-86.
  7. Quine. W. v. O., Riječ i predmet, KruZak, Zagreb 1999.
  8. Hesse, M., Revolutions and Reconstructions in Philosophy of Science, Indiana University Press 1980.
  9. Chalmers, D., What is this thing called science?, Open University Press 1999.
  10. Goodman, A.I. Knowledge in a social world, Claredon Press 1999.
  11. Haack, H., Evidence and Inquiry. Towards Reconstruction in Epistemology, Blackwell 1993.
  12. Hacking, I., Representing and Intervening, Cambridge University Press, 1983.
  13. Hacking, I., Emergence of Probability, Cambridge University Press, 2001.
  14. Haack, S., Defending science within reason, Prometheus Books 2007.
  15. Zagzebski, L., Virtues of the Mind: An Inquiry into the Nature of Virtue and the Ethical Foundations of Knowledge, Cambridge University Press 1996.
  16. Fricker, M., Epistemic Injustice: Power and the Ethics of Knowing, Oxford University Press 2007.
  17. Childers, T., Philosophy and Probability, Oxford University Press, 2013.
  18. Dreyfus, H. L., What Computers Still Can’t Do, MIT Press 1992.
  19. Thagard, P., Mind: Introduction to Cognitive Science, MIT Press 2005.
Dopunska literatura
  1. Dancy, J., Uvod u suvremenu epistemologiju, Hrvatski Studiji, Zagreb 2001.
  2. Čuljak, Z. (ur.), Vjerovanje, opravdanje i znanje. Suvremene teorije znanja i epistemičkoga opravdanja, Ibis grafika, Zagreb 2003.
  3. Greco J./Sosa E. (ur.), Epistemologija. Vodič u teorije znanja, hrv. izdanje pr. B. Mikulić, Jesenski i Turk, Zagreb 2004.
  4. Guttenplan, S. (ur.) A Companion to the Philosophy of Mind, Blackwell-Wiley 1996.

Izborni predmet na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar