ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Filozofska antropologija II

 

Naziv
Filozofska antropologija II
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
3
Šifra
51253
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Stjecanje znanja o nastanku i razvoju novovjekovne humanističke koncepcije čovjeka kao svestranog stvaralačkog bića, te upoznavanje s problematikom otuđenja. Uz povijesno-konceptualni pregled novovijekovnih promišjanja o čovjeku, osobiti naglasak je na filozofijama koje su istraživale različite oblike otuđenja (reifikacije i fetišizma) u modernom i suvremenom potrošačkom društvu.
Osim toga, cilj kolegija je ukazati na važnost filozofske antropologije u odnosu na nastanak, kako specifično filozofije prakse, tako i svih oblika suvremenog materijalizma.
Također, cilj kolegija je postaviti i pitanje o aktualnosti problematike otuđenja danas te pitanje o odnosu između otuđenja, kulture i društvenog djelovanja.
Sadržaj
  1. Upoznavanje sa sadržajem kolegija i načinom rada
  2. Kratak pregled povijesti filozofske antropologije i njeziih različiih definicija i tumačenja
  3. Problematika otuđenja od Rousseau to Hegel
  4. Otuđenje u Hegelovoj filozofiji
  5. Kritika religije mladohegelijanca
  6. Kritika religije i otuđenja u Feuerbacha
  7. Kritika teologije i ciljevi reforme filozofije prema Feuerbachu
  8. Feuerbachovo poimanje ljudske biti i intersubjektivnosti
  9. Marxova kritika Feuerbacha
  10. Ekonomsko i društveno otuđenje (otuđeni rad) u Marxovim ranim spisima
  11. Uloga i značenje fetišizma i reifikacije kod Karla Marxa
  12. The relationship between fetishism, reification and alienation in Marx's philosophy
  13. Ljudske sposobnosti i kultura u masovnom društvu
  14. Otuđenje, fetišizam i reifikacija u filozofskim teorijama XX. stoljeća (Lukács, Marcuse itd.) i XXI stoljeća ( H. Rosa, R. Jaeggi, itd.)
  15. Završna riječ i rasprava o oblicima otuđenja u suvremenom društvu

Ishodi učenja
  1. Prepoznati i primjenjivati standardnu filozofsku terminologiju.
  2. Razlikovati, izložiti i analizirati osnovne filozofske probleme i argumentacije po pojedinim disciplinama.
  3. Opisati, interpretirati i kritički prosuđivati osnovne stavove filozofskih škola i pravaca po pojedinim disciplinama.
  4. Usvojiti vještinu filozofske rasprave i u njoj kritički prosuđivati filozofske teme unutar pojedinih filozofskih disciplina.
  5. Prepoznati, razlikovati i objasniti odabrana filozofijska razumijevanja ljudske prirode.
  6. Interpretirati različite pristupe u razumijevanju napetosti između prirodnosti i povijesnosti ljudske egzistencije.
  7. Usporediti dva tematski srodna ili bliska filozofijska teksta koji povijesno nisu povezani neposredno ili koji povijesno uopće nisu povezani.
  8. Poznavati, analizirati i kritički prosuđivati teorijske postavke zagrebačke škole filozofije praxis-a.
  9. Definirati i analizirati pojmove otuđenje, reifikaciju i fetišizam.
Metode podučavanja
Predavanja s diskusijom uz korištenje powerpointa i konceptualnih mapa.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit uz evaluaciju ukupnog rada u kolegiju.

Obavezna literatura
  1. Pico della Mirandola (1496): O dostojanstvu covjeka, u: Banić-Pajnić, E., (ur.), Filozofija renesanse, Hrestomatija filozofije, Zagreb, Školska knjiga, 1996, str. 207-237 [ili Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjekovu, Nova stvarnost, Zagreb, 1998].
  2. jedno djelo na izbor: a) Rousseau J.J. (1755), Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima, Školska knjiga, Zagreb, 1978. ili b) Kant I., Antropologija u pragmatičnom pogledu Breza, Zagreb, 2003.
  3. Feuerbach L., Izbor iz djela (prev. Sutlić V.), Zagreb, Matica hrvatska, 1956.
  4. Feuerbach L., Besmrtnost sa stanovišta antropologije, u: Feuerbach, L., Čovek i Bog (knjiga II), Sarajevo, Svjetlost, 1962.
  5. Marx K.,-Engels, F., Rani radovi, Naprijed, Zagreb (bilo koja godina izdanja)
  6. Marx K., Kapital. Kritika političke ekonomije, knjiga I, (1867.) (samo odabrani dijelovi).
  7. Freud S. (1930), Nelagodnost u kulturi (bilo koje izdanje)
  8. jedno djelo na izbor: a) Marcuse H. (1964), Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva, Veselin Masleša, Sarajevo, 1968. ili b) Cassirer E. (1944), Ogled o čovjeku: uvod u filozofiju ljudske kulture, Naprijed, Zagreb, 1978.
  9. jedno djelo na izbor: a) Balibar E., (2012): From Philosophical Anthropology to Social Ontology and Back: What to Do with Marx’s Sixth Thesis on Feuerbach? u: „Postmodern Culture“, Volume 22, Number 3, 2012. ili b) Chomsky N., Foucault M. (2006), Debate on human nature, New Press. ili c) Engels F., Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čoveka (1876), Kultura, Beograd/Zagreb, 1946.
Dopunska literatura
  1. Aristotel, O Duši (bilo koje izdanje)
  2. Aristotel Politika (bilo koje izdanje)
  3. Burger H., Filozofska antropologija, Naprijed, Zagreb, 1993.
  4. Burger H., Ljudsko odnošenje: studije o relacijskoj antropologiji, Zagreb, 2014.
  5. De Carolis M., Il paradosso antropologico: nicchie, micromondi e dissociazione psichica, Quodlibet, Roma, 2008.
  6. Cassirer, E., Kristeller, O.P., Randall, J.H., (ur.): The Renaissance Philosophy of Man: “Petrarca, Valla, Ficino, Pico, Pomponazzi, Vives”, University of Chicago Press, 1961.
  7. Engels F., Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čoveka (1876), Kultura, Beograd/Zagreb, 1946.
  8. Engels F., Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države, (bilo koje izdanje).
  9. Engles F., Ludwig Feuerbach i kraj nemačke klasične filozofije (bilo koje izdanje).
  10. Feuerbach L., Društvo i religija, tom I i II, Svjetlost, Sarajevo, 1962.
  11. Feuerbach L., Predavanja o biti religije suštini religije sa dodacima i primedbama, Bigz, 1974.
  12. Foucault M., Znanje i moć, NZ Globus, Zagreb 2001.
  13. Freud, S., Totem i tabu (bilo koje izdanje).
  14. Ghelen A., Čovjek, Veslelin Masleša, Sarajevo, 1974.
  15. Groethuysen B., Anthropologie philosophique, Gallimard, Paris, 1953.
  16. Godelier G., Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
  17. Habermas J., Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici?, u: Habermas, Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici ? Vjerovanje i znanje, Breza, Zagreb, 2006.
  18. Hegel, W.F., (1807): Fenomenologija duha, Naprijed, Zagreb 1987 (samo dijelovi iz odjeljka “Samosvijest”, “Gospodar i Rob”, te “Nesretna svijest”, str. 130-148.) [čitanje Hegela preporuča se uz paralelno čitanje sekundarne literature npr. komentara fenomenologije Jean Hyppolite-a].
  19. Heller A., Renaissance Man (prijevod s mađarskog originala), London, Boston, Routledge and Kegan Paul, 1978.
  20. Jaeggi R., Alienation, Columbia University Press, New York , 2014.
  21. Lukács G., Mladi Hegel, Kultura, Beograd, 1959
  22. Lukács G., Maldi Marx, njegov filozofski razvitak od 1840-1844, Bigz, Beograd, 1974.
  23. Lukács G., Mladi Hegel, Kultura, Beograd, 1959.
  24. Petrović G., Mogućnost čovjeka, Studentski centar /Razlog, Zagreb, 1969.
  25. Platon, Protagora (bilo koje izdanje)
  26. Platon, Fedar (bilo koje izdanje)
  27. Plessner H., Condicio humana: filozofijske rasprave o antropologiji, NZ Globus, Zagreb, 1994.
  28. Scheler M., Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.
  29. Suchodolski B., Moderna filozofija čoveka, Nolit, Beogard, 1972.

Izborni predmet na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar