Cilj predmeta je upoznati studente s povijesnim razvojem Osmanskog Carstva i osposobiti ih za kritičko promišljanje temeljnih problema osmanske povijesti. Nadalje, cilj je u studenata razviti smisao za produbljeno razumijevanje povijesne uloge Osmanskog Carstva i njegovog naslijeđa za kulturni, politički i društveni razvoj turskog i hrvatskog naroda.
Cilj je seminarske nastave osposobiti studente za samostalan rad sa stručnom literaturom, razviti umijeće konceptualiziranja problema te umijeće primjerene pismene i usmene prezentacije.

Predavanja su oblikovana kao pregledna izlaganja odabranih tematskih cjelina, odnosno kao pregled najvažnijih događaja, procesa, fenomena, institucija i ličnosti iz osmanske društvene, političke, dinastičke i kulturne povijesti. Predavanja ne isključuju komunikaciju između nastavnika i studenata. Usmena predavanja popraćena su Power Point prezentacijama i dostupnim audiovizualnim sredstvima (kraći dokumentarističko-filmski isječci, zemljovidi na internetu itd.) radi lakšeg usvajanja gradiva.
Težište rada u seminaru je rad sa stručnom literaturom i izvorima. Svi studenti imaju obvezu napisati kvalitetan seminarski rad na zadanu ili izabranu temu, koji se prezentira uz diskusiju. Nastava se izvodi u 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno.

Nastavnik tijekom semestra kontinuirano prati i zasebno vrednuje svaki tip pojedinačnog studentskog doprinosa, na predavanjima i na seminaru.
Student može dobiti potpis i ocjenu ako sakupi sve ECTS-bodove. ECTS bodovi se prikupljaju na sljedeći način: redoviti dolazak na nastavu 1,5 ECTS bod, izlaganje teme seminarskog rada 0,5 ECTS bod, pisanje seminarskog rada od 8 kartica teksta 1 ECTS bod, pismeni ispit (učenje 100 stranica težeg teksta stručne literature i 100 stranica lakšeg teksta stručne literature)1 bod.
Ukupna ocjena formira se na osnovu ocjene iz ispita znanja te na osnovu ocjene rada u seminaru i aktivnosti na satu. Pismeni ispit znanja izvodi se na kraju semestra, u predviđenim ispitnim rokovima. Pitanja za ispit znanja pripremaju se na osnovu ispitne literature i nastavnikovih predavanja. Sastoje se od pitanja iz faktografije i pojmovlja (test znanja) te jednog esejističkog pitanja. Uspjeh na ispitu znanja čini 50% ukupne ocjene (25% test znanja, 25% esejističko pitanje), ocjena seminarskog rada i izlaganja čini 40% ukupne ocjene, a aktivnost na satu 10% ukupne ocjene. Ocjena seminarskog rada formira se na osnovu sljedećih pokazatelja: pravilna upotreba bilježaka, ispravno citiranje, korištenje relevantne historiografske literature, sadržaj rada, snalaženje u temi (koncepcija, argumentacija, problematizacija, donošenje utemeljenih i na literaturi potkrijepljenih zaključaka).
Uspješnost nastavnikove izvedbe provjerava se anketom koju ispunjavaju studenti na kraju semestra.