Cilj je predmeta problematizacija temeljnih problema povijesnog razvitka Republike Turske u 20. stoljeću i prvom desetljeću 21. stoljeća. Naglasak je na problemima iz političke, društvene i kulturne povijesti kako bi se u studenata razvilo produbljeno razumijevanje burnih vojnopolitičkih događaja i kompleksnih društvenih i kulturnih promjena kroz koje je turski narod prolazio tijekom 20. stoljeća. Značaj se naročito pridaje problematizaciji i razumijevanju kemalističkog naslijeđa za politički i društveni razvoj turskog naroda.
Cilj je seminarske nastave osposobiti studente za samostalan rad sa relevantnom historiografskom literaturom, kao i razviti umijeće primjerene pismene i usmene obrade i prezentacije temeljnih problema i pitanja iz povijesti Republike Turske u 20. stoljeću i prvom desetljeću 21. stoljeća kroz odabrane seminarske teme.

Predavanja će biti oblikovana kao pregledna izlaganja odabranih tematskih cjelina, odnosno kao pregled političke, društvene i kulturne povijesti 20. stoljeća. Naglasak će biti na problematizaciji najvažnijih povijesnih događaja, političkih ličnosti, društvenih procesa i fenomena u 20. stoljeću. Predavanja uključuju i dvosmjernu komunikaciju između predmetnog nastavnika i studenata. Usmeno predavanje popraćeno je Power Point prezentacijama i drugim dostupnim audiovizualnim sredstvima poučavanja poput dokumentarnih filmskih isječaka, zemljovida itd. kako bi studenti lakše usvojili temeljna znanja iz povijesti Republike Turske.
Rad u seminaru obuhvaća: odabir seminarske teme iz povijesti Republike Turske, analizu relevantne historiografske literature, usmenu prezentaciju odabranih tema popraćenu diskusijom o otvorenim pitanjima, eventualnim prijeporima i nejasnoćama u historiografiji. Svi studenti imaju obvezu napisati i predati predmetnom nastavniku seminarski rad na odabranu temu. Rad se potom objavljuje u aplikaciji Omega pod predmet "Povijest Republike Turske" kako bi bio vidljiv svim studentima u seminarskoj grupi. Nastava se izvodi kroz 1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno.

Nastavnik tijekom semestra kontinuirano prati i zasebno vrednuje svaki tip pojedinačnog studentskog doprinosa na predavanjima i na seminaru.
Student može dobiti potpis i ocjenu samo ako sakupi sve ECTS-bodove. ECTS bodovi se prikupljaju na sljedeći način: redoviti dolazak na nastavu 1,25 ECTS bod, prezentiranje 0,5 i pisanje kraćeg seminarskog rada do 8 kartica teksta 0,75 bod, pismeni ispit 0,5 bod.
Konačna ocjena formira se na osnovu ocjene iz ispita znanja, na osnovu ocjene rada u seminaru i aktivnosti. Pismeni ispit znanja izvodi se na kraju semestra, u predviđenim ispitnim rokovima. Pitanja za ispit znanja pripremaju se na osnovu ispitne historiografske literature i predavanja. Sastoje se od pitanja iz faktografije, pojmovlja itd. (test znanja) te jednog esejističkog pitanja. Uspjeh na ispitu znanja čini 50% ukupne ocjene (25% test znanja, 25% esejističko pitanje), ocjena seminarskog rada i prezentacije rada čini 40% ukupne ocjene, a 10% čini aktivnost na satu. Ocjena seminarskog rada određuje se na osnovu sljedećih odrednica: pravilna uporaba bilježaka, ispravno citiranje, korištenje relevantne stručne literature, kvaliteta sadržaja (koncepcija obrade teme, ispravnost argumentacije, znanstvena utemeljenost zaključaka).

Uspješnost nastavnikove izvedbe provjerava se anonimnom anketom koju ispunjavaju studenti na kraju semestra.