Naziv
Osnove arheometrije
Organizacijska jedinica
Odsjek za arheologiju
ECTS
3
Šifra
265823
Semestri
zimski, ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Omogućiti studentima uvid u temeljne principe interdisciplinarnih metoda i široki spektar analiza kojima prirodne znanosti mogu pomoći arheologiji u što egzaktnijim zaključcima rekonstrukcije ljudske prošlosti. Interdisciplinarnost je sastavni dio arheološke misli, bez koje danas nije moguće zamisliti provedbu, interpretaciju ili prezentaciju arheološkog lokaliteta. Cilj kolegija je upoznati studente sa osnovnim principima prirodnih znanosti kako bi stečena znanja mogli integrirati u druga znanstvena područja s kojima arheologija blisko surađuje.
Sadržaj
  1. Arheološki laboratorij- uzorkovanje i analitičke strategije - destruktivne, mikrodestruktivne i nedestruktivne metode analiza, problemi
  2. Relativno datiranje u arheologiji
  3. Apsolutno datiranje u arheologiji
  4. Klimatske promjene i čovjek u arheologiji, metode analiza
  5. Fizikalno-kemijske metode analiza arheološke građe
  6. Prirodne boje i bojanje kroz arheološka razdoblja - materijali, alati i simbolika
  7. Malahit, azurit i najstarije europsko rudarstvo, željezo – prva „demokratska“ kovina, metode analiza
  8. Arheološke slitine, metode analiza
  9. Kamen i minerali kao sirovina, metode analiza
  10. Organski materijali: kosti i smole, prirodna vlakna, metode analiza
  11. Staklo i glazura kao izraz tehnologije visoke civilizacije
  12. Geokemijske i molekularne metode analiza organskih materijala
  13. Keramika i keramički materijali, pirotehnologija i metode analiza
  14. Znanstvene metode analiza za ispitivanje autentičnosti arheološke građe.
  15. Građevinski materijali Starog svijeta: građevinski kamen, cigla, cement i žbuka, metode analiza. Uvjeti u okolišu i očuvanje arheološkog materijala.

Ishodi učenja
  1. Studenti će moći objasniti metode relativnog i apsolutnog datiranja arheološke građe.
  2. Studenti će moći objasniti interdisciplinarnu primjenu znanstvenih metoda u arheologiji
  3. Studenti će moći opisati i navesti na koji način klimatske promjene utječu na čovjeka i krajolik.
  4. Studenti će moći objasniti i prepoznati važnost i simboliku materijala i predmeta u društvima tijekom različitih arheoloških razdoblja.
  5. Studenti će moći definirati i objasniti tehnološke inovacije u prapovijesti.
  6. Studenti će moći povezati i usporediti znanja o različitim znanstvenim disciplinama.
Metode podučavanja
Tijekom predavanja koristit će se razni socijalno-djelatni oblici rada: frontalni, individualni i grupni oblik, te praktične radionice.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Banning, E.B., 2020. The Archaeologist's Laboratory: The Analysis of Archaeological Evidence; Interdisciplinary Contributions to Archaeology. Springer, Switzerland. (izabrana poglavlja)
  2. Brothwell, D. R., Pollard A. M., 2001. Handbook of Archaeological Sciences, J. Wiley and Sons, Ltd., Chichester. (izabrana poglavlja)
  3. Coles, J., 2014. Archaeology by Experiment; Routledge Library Editions: Archaeology. Routledge, New York. (izabrana poglavlja)
  4. Goffer, Z., 2007. Archaeological Chemistry. Wiley-Interscience, Hoboken, N.J. (izabrana poglavlja)
  5. Grdenić, D. 2001. Povijest kemije. Školska knjiga, Zagreb. (izabrana poglavlja)
  6. Hughes, D.J. 2009. An Environmental History of the World: Humankind's Changing Role in the Community of Life; Routledge Studies in Physical Geography and Environment. Routledge. New York. (izabrana poglavlja)
Dopunska literatura
  1. Hodges, H., 1974. Technology in the Ancient World, Alfred A. Knopf, New York.
  2. Maniatis, Y., 1989. Archaeometry, Elsevier, New York.
  3. Mohen, J.P., 1990. Metallurgie Prehistorique, Masson, Paris.
  4. Rice, P.M., 1987. Pottery Analysis: A Sourcebook, University of Chicago Press, Chicago.
  5. Sass, S.L., 1974. The Substance of Civilization, Arcade Publishing, New York.
  6. Schweingruber, F.H., 1990. Tree Rings: Basics and Applications of Dendrochronology, Kulver Academic Publishers, Dordrecht.
  7. Tylecote, R.F., 1987. Early history of metallurgy in Europe, Longman.