Cilj kolegija razviti je u studenata kritički smisao za komparativnohistorijsko i interkulturno razumijevanje i objašnjenje temeljnih procesa, struktura i fenomena hrvatske vjerske povijesti ranoga novog vijeka u njihovim distinktivnim regionalnim i europskim konfesionalnim i imperijalnim kontekstima. Kolegij paralelno propituje temeljnu problematiku vjerske povijesti srednjoeuropskog i jugoistočnoeuropskog novovjekovlja. Uvodni dio kolegija čini rasprava o pitanjima konceptualne naravi o regionalnoj i hrvatskoj vjerskoj povijesti s težištem na teorijskim, metodskim i istraživačkim inovacijama u socijalno, kulturno i antropološki orijentiranoj vjerskoj povijesti. Težište rada na predavanjima i seminar bit će na problemima konfesionalizacije i interkonfesionalizma na imperijalnim i vjerskim višegraničjima (Habsburška Monarhija, Mletačka Republika, Osmansko Carstvo, odnosno, kršćanstvo, islam i židovstvo) te «vjerskih obnova» u sučeljenim konfesionalnim zajednicama. Posebna pozornost ukazat će se problematici «predziđa», konceptima vjerskih ratova, vjerskih isključivosti, ali i pojavi i obrazaca vjerske «represivne tolerancije», vjerskih sinkretizama, integralizama itd. U praktičnom dijelu rad će se temeljiti na upoznavanju s izabranim izvorima za vjersku povijest različite konfesionalne, imperijalne, statusne i kulturološke provenijencije. Na predavanjima i u praktikumu redovito će se otvarati pitanja komparativnohistorijske i interkulturne problematizacije

Problemska predavanja s interaktivnom komunikacijom profesor-studenti, izradba problemskih bibliografija, uvježbavanje umijeća postavljanja i analiziranja istraživačkog pitanja .

Pismeni ispit koji će utjecati na zaključnu ocjenu u omjeru od 50%. Drugi dio ocjene formirat će se na temelju evaluacije seminarskog rada, također s udjelom od 50% u ukupnoj ocjeni.