Rodio sam se 15. rujna 1971. u Zagrebu od oca Dane i majke Ane, rođ. Murgić. U Zagrebu sam od 1978. do 1986. stekao osnovnoškolsko obrazovanje (OŠ Mato Lovrak, OŠ 29. Novembar), a od 1986. do 1990. u istom sam gradu pohađao i završio srednju školu (Centar usmjerenog obrazovanja za upravu i pravosuđe). Godine 1990.-1991. bio sam na odsluženju vojnog roka u JNA (Banja Luka). Godine 1992. upisao sam redovni dvopredmetni studij povijesti i poljskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao sam 10. srpnja 1998. s temom Društveni odnosi i previranja u sandžaku Lika-Krka u 16. i početkom 17. stoljeća, stekavši tako stručnu spremu sedmog (VII/1) stupnja i stručni naziv profesora povijesti i poljskog jezika i književnosti.
Potkraj 1998. upisao sam poslijediplomski studij Hrvatska povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1999. uključio sam se u rad Međunarodnog istraživačkog projekta Triplex Confinium pri Zavodu za hrvatsku povijest voditelja prof. dr. sc. Drage Roksandića. Od 1. svibnja 2001. zaposlen sam kao znanstveni novak na projektu prof. dr. sc. Drage Roksandića Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu u Zavodu za hrvatsku povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U istraživačko zvanje mlađeg asistenta u Zavodu za hrvatsku povijest izabran sam 19. ožujka 2002. Magistarski rad pod naslovom Dinarski Vlasi između Osmanskog Carstva i Venecije. Povijest pravnih institucija jednog krajiškog društva (15.-17. st.) pod mentorstvom prof. dr. sc. Drage Roksandića obranio sam 31. listopada 2005. stekavši tako akademski stupanj magistra znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polje povijest. Doktorsku disertaciju Vlasi na Tromeđi: suživot u sukobima u graničnim društvima i kulturama Morlakije (16.-17. stoljeće) pod mentorstvom prof. dr. sc. Drage Roksandića obranio sam 15. siječnja 2010. stekavši time akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijesti, znanstvene grane hrvatske i svjetske ranonovovjekovne povijesti. U status višeg asistenta izabran sam 25. veljače 2010. U status znanstveno-nastavnog zvanja docenta izabran 2012. godine.
Osim znanstveno-istraživačkog rada na matičnom projektu, od akademske godine 2001./2002. kontinuirano sudjelujem u izvođenju nastave na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (predavanja i seminari na obveznoj i izbornoj nastavi). Akademske godine 2003./2004. bio sam akademski koordinator dislociranog studija povijesti pri Odjelu za društvene i humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu (danas Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu), kojega je u suradnji sa splitskim kolegama utemeljio Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na istom dislociranom studiju povijesti u Splitu akademske godine 2005./2006. i 2006./2007.

Istraživački sam orijentiran na regionalnu povijest Jugoistočne Europe i Sredozemlja u ranom novom vijeku (cca. 1500. – 1800.), s naglaskom na povijest vlaških društava „dinarskog“ kulturno-povijesnog prostora i vojnokrajiških sustava na habsburško-mletačko-osmanskom imperijalnom višegraničju.
U magistarskom radu analizirao sam statuse Vlaha kroz izvore pravne provenijencije koji su ostvarivani u osebujnim uvjetima imperijalnog sučeljavanja na osmansko-mletačkom pograničnom području od 15. do kraja 17. stoljeća. Komparirajući uključivanja u različite državno-pravne i regionalne sustave, istakao sam da se povijest dinarskih Vlaha u ranom novom vijeku razvija u znaku „binarnih tendencija“, tj. pokušaja očuvanja vlaških privilegijalnih prava i društvenopravne individualnosti s jedne strane i tendencija ukidanja „vlaškog reda“ i neposredne feudalizacije s druge strane.
U doktorskoj disertaciji pristup i problematizacija „vlaške tematike“ usredotočeni su na fenomen imperijalnog višegraničja, odnosno na društva i kulture na granici koje na različite načine interferiraju i ovise jedna o drugoj („suživot u sukobima“). Temeljno polazište je da su Vlasi, uz vojnokrajiške sustave, glavno obilježje Tromeđe, te da su je kao najvažniji demografski čimbenik društveno i kulturno trajno obilježili, pri čemu ne umanjujem doprinos drugih društvenih i kulturnih skupina na višegraničju. U tom smislu ukazao sam na stvarnu i simboličnu podudarnost sadržaja pojmova Tromeđa i Morlakija premda je prvi historijsko-koncepcijski, a drugi historijsko-geografski, te zaključio da zbog važne uloge vlaških društava u stvaranju i oblikovanju Tromeđe kao specifičnog povijesnog i napose mentalnog prostora, odnosno, isprepletenosti njihova socijalnog i vojnog statusa, nijedan aspekt vojnokrajiške povijesti s bilo koje strane imperijalne granice nije moguće razumjeti bez uvida u temeljnu problematiku vlaškog fenomena.
U suradnji s nakladničkom kućom Plejada d.o.o. u sklopu biblioteke „Nova Plejada“ pripremam za objavljivanje monografiju pod naslovom: VLASI NA TROMEĐI. Suživot u sukobima u graničnim društvima i kulturama Morlakije (16.-17. stoljeće).

Sudjelovanje na znanstvenim skupovima:

Međunarodni znanstveni skupovi:

2014.
• Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija održan u Slavonskom Brodu, 23. i 24. studenog 2014. s radom „Višegraničje i modeli kulturne povijesti: izazovi i perspektive kulturnopovijesnog istraživanja vojnih krajina u ranom novom vijeku.“

2012.
• Bunjevci u prostornom i vremenskom kontekstu održan u Zagrebu od 19. do 22. studenog 2012. s radom „Seoba Bunjevaca u Podunavlje 1607. godine u svjetlu osmanske politike pristilnog preseljenja stanovništva (“sürgün“)“.

2011.
• Hrvatsko-srpski znanstveni kolokvij. Hrvati i Srbi u Habsburškoj Monarhiji u 18. stoljeću: interkulturni aspekti „prosvijećene“ modernizacije održan u Zagrebu 11. i 12. studenog 2011., s radom „Dositejevo viđenje Dalmacije i fenomen morlakizma“.
2005.
• Međunarodni znanstveni skup Hrvatska 1755. godine: društvene i gospodarske promjene između legalnih praksi i nasilja koji je održan u Križevcima, Velikom Ravenu i Koprivnici, 16. i 17. prosinca 2005., za koju sam izradio tematsku bibliografiju.
2004.
• Četvrta međunarodna konferencija projekta „Triplex Confinium“ pod nazivom Tolerance and Intolerance on the Triplex Confinium. Religions, Cultures, Societies, Political Structures of the „Other“ in the Eastern Adriatic (15th – 19th Centuries), u organizaciji Universitá degli Studi di Padova, Dipartimento di Storia i Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održana u Padovi od 25. do 27. ožujka 2004., s radom „Religious Affiliations and Tolerance among Vlahcs on the Triplex Confinium in the 16th and 17th Century“.
2003.
• Druga međunarodna konferencija subprojekta „Podravska višegraničja“ pod naslovom Ekohistorija podravskog višegraničja (od 15. do 1918. godine). Umweltgeschichte des mehrgrenzgebiets in Podravina (im Drautal) (von 15. Jahrhundert bis 1918), održan u Koprivnici od 13. do 15. studenog 2003., s radom „Vlaške zajednice i njihov utjecaj na ekosistem dravskog porječja“.
2002.
• Međunarodna znanstvena konferencija Etnokonfesionalne promjene na području Križevačke županije i Varaždinskog generalata u ranom novom vijeku (cca. 1450.-1800.), održana u Križevcima 28. i 29. rujna 2002., izlaganje u suradnji s prof. dr. sc. Nenadom Moačaninom „Vlaške migracije i modifikacije njihovog pravnog statusa na slavonskim krajištima 16. i 17. stoljeća“.
2000.
• Treća međunarodna projekta konferencija Triplex Confinium pod nazivom Eco-history of the Triplex Confinium (c. 1500.-1800.), održana u Zadru od 3. do 7. svibnja 2000. s radom „Turska osvajanja i eko-sistemske tranzicije u Lici i Krbavi na prijelazu iz kasnog srednjeg vijeka u rani novi vijek (15.-16. st.)“.

Kao član organizacijskog odbora sudjelovao sam na Međunarodnom znanstvenom skupu Povijesna istraživanja, studij povijesti i informatizacija koja je održana u Zagrebu od 10. do 12. prosinca 2001., na Međunarodnom znanstvenom kolokviju pod nazivom Postoji li hrvatski prag? povodom objavljivanja hrvatskog prijevoda knjige André Blanca „Zapadna Hrvatska. Studija iz humane geografije“, održanom u Zagrebu, 26. veljače 2004., te Međunarodnom znanstvenom skupu Pamćenje i historija u Srednjoistočnoj Europi održanom u Zagrebu od 19. do 22. siječnja 2006.


Domaći znanstveni skupovi:
2012.
• IV Kongres hrvatskih povjesničara 2012. Održan u Zagrebu, 1.-5. listopada 2012. godine, s radom „Usmena epska tradicija i poimanje slobode u krajiškim kulturama ranog novovjekovlja.“

2011.
• Krbava i Udbina: baština, istraživanja, perspektive održan na Udbini 15. rujna 2011. s radom „Krbava u osmanskoj Lici: prostorni identiteti i simbolična geografija na osmanskom serhatu u 16. i 17. stoljeću.“
2010.
• Regionalne i subregionalne studije i etnologija: Dalmacija, Pokrčje i Bukovica u zapisima Vladimira Ardalića održan u Kistanju 6. studenog 2010. s radom „Od toponima do horonima, od vlaške nahije do morlačke mikroregije: konstituiranje identiteta Bukovice u ranom novovjekovlju“.
2007.
• Identitet Like: korijeni i razvitak, održan u Gospiću od 26. do 29. rujna 2007. s radom „Predmoderne etnije u Lici i Krbavi prema popisu iz 1712./14. godine“.

Kao član organizacijskog odbora sudjelovao sam na znanstvenom kolokviju Komparativne metode u društvenim i humanističkim znanostima održanom u Zagrebu 28. svibnja 2002.
Sudjelovao sam također 2006. i na poslovima oko prijave istraživačkog projekta i programa Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu.