Ciljevi kolegija, odnosno ishodi učenja su vježbe (zadobivanje analitičke kompetencije) u poredbenim književnopovijesnim analizama, od komparatistike tekstova do međuknjiževnih tumačenja, kao i primjena osnovne metodološke literature iz poredbene povijesti književnosti.
Ovaj je kolegij u vezi s predavanjima iz kolegija Poredbena povijest južnoslavenskih književnosti i Moderne teorije povijesti književnosti pa se u njemu tumače teorijsko-analitičke rasprave iz poredbene povijesti slavenskih književnosti i analiziraju tekstovi iz južnoslavenskih književnosti u međusobnom poredbenom, kao i prema našem domicilnom, hrvatskom kulturnom kontekstu. Pored iznošenja osnovnih teorijskih koncepcija predavanja se proširuju problemskim (prema pojedinom teorijskom pitanju), odnosno poredbenim pregledom kanonskih pisaca i tekstova iz južnoslavenskih književnosti XX. stoljeća, zavisno od interesa i predznanja studenata.

Seminarski tip poredbene analize i interkulturne interpretacije (uvodna predavanja, referati i seminarske diskusije, propitivanje i poticanje određenoga načina rada na seminarskoj zadaći, rad u vidu kolokvija). Pohađanje seminarske nastave je obavezno.

Obavezna nazočnost, referat ili koreferat, zapažena aktivnost u seminarskim raspravama, kolokvij iz obavezne literature (za studente koji nisu na vrijeme izvršili studentske obaveze). Ocjena aktivnosti u seminaru (referat) i ocjena seminarskog rada daju zaključnu ocjenu na kratkom usmenom ispitu – razgovoru o temi seminarskog rada te pitanjima iz gradiva s predavanja. Usmeni ispit, u pravilu, samo ako se želi povisiti ocjena.