Naziv
Povijest historiografije
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS
3
Šifra
51078
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Osnovni je cilj kolegija pregledno predstaviti razvoj europske i svjetske historiografije. Zadaća je kolegija k tome upoznati studente i s glavnim obilježjima razvoja hrvatske historiografije, koja će biti promatrana u europskom i svjetskom kontekstu. Uz središnje pitanje razvoja historije kao discipline, unutar kojeg će se locirati doprinos pojedinog povijesnog razdoblja, zadaća je kolegija izložiti i vodeće povjesničare, reprezentativne žanrove, tematski raspon, teorijske i metodološke odrednice te shvaćanje historije i povijesti u određenom povijesnom razdoblju. Studente će se upoznati i s temeljnim problemima historije kao discipline, u onoj mjeri u kojoj su oni prisutni već od početaka historiografije i u njezinom kasnijem razvoju, a ukratko će im se predstaviti i suvremeni pogledi na historiju, kako bi se historiografija promatrala u cjelini tradicije i suvremenih kretanja. Namjera je tako koncipiranog kolegija uputiti studente na važnost poznavanja povijesti i suvremene historiografije, odnosno pojedinih historiografijâ i povjesničarâ u procesu vlastitog oblikovanja kao povjesničara.
Sadržaj
  1. Uvod: upoznavanje s predmetom, literaturom, načinom rada, obvezama studenata. Terminološka razgraničenja: povijest, historija, historiografija.
  2. Historijska znanost: metode, izvori, predmet istraživanja (događaj, proces, struktura, djelovanje, pojedinac, kolektiv, razdoblje), istraživački postupak (istraživačko pitanje, interpretacija), pripovijedanje, narativ. Postmoderna kritika historije.
  3. Antička historiografija.
  4. Srednjovjekovna historiografija.
  5. Humanistička historiografija. Historijska erudicija. Oblikovanje sustavne kritike izvora.
  6. Prosvjetiteljska historiografija. Filozofija povijesti.
  7. Konstituiranje historije kao moderne znanosti. Historija i nacija. Njemačka historiografija u 19. stoljeću.
  8. Francuska, engleska i američka historiografija u 19. stoljeću.
  9. Hrvatska historiografija u 19. stoljeću i proces njezina poznanstvenjenja.
  10. Hrvatska historiografija u 20. stoljeću.
  11. Kritičari historizma. Historiografija u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama u prvoj polovici 20. stoljeća.
  12. Povjesničari oko francuskog časopisa Annales.
  13. Zasebno predavanje o jednom izabranom povjesničaru/povjesničarki koji su obilježili europsku i svjetsku historiografiju.
  14. Zasebno predavanje o jednom izabranom povjesničaru/povjesničarki koji su obilježili europsku i svjetsku historiografiju.
  15. Zaključno predavanje: sintetiziranje nastavnog gradiva

Ishodi učenja
  1. objasniti i potkrijepiti primjerom potrebu stalnog preispitivanja rezultata historiografskih istraživanja
  2. objasniti vremensku i osobnu uvjetovanost historiografskih interpretacija, koristeći znanja o pristupima i paradigmama u historiografiji
  3. objasniti zašto bavljenje historijom počiva na radovima drugih znanstvenika, recenzijama i citiranju
  4. uvažavati različitosti u rodnim, etničkim, kulturnim, vjerskim i drugim perspektivama
Metode podučavanja
Metoda izlaganja i tumačenja. Upotreba power-point prezentacija. Razgovor sa studentima oko temeljnih historiografskih problema. Čitanje i raspravljanje odabranih odlomaka iz izvornih historijskih djela.
Metode ocjenjivanja
Redovito polaženje nastave, aktivnost studenata na nastavi, pismeni i usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Mirjana Gross, Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja, Zagreb 1996, str. 21-241, 356-416.
  2. Edward Hallett Carr, Što je povijest?, Zagreb 2004 , str. 5-24.
  3. Marc Bloch, Apologija historije ili zanat povjesničara, Zagreb 2008, str. 91-132.
  4. Keith Jenkins, Promišljanje historije, Zagreb 2008, str. 16-47.
Dopunska literatura

Obavezan predmet na studijima
Stari studiji
  1. Povijest, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 5. semestar
  2. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, 5. semestar